Europske centralne banke su pod sve većim pritiskom da ostvare što bolji prinos na svoje velike devizne rezerve. Problem je u tome što diverzifikaciju portfelja moraju provoditi vrlo polako i pažljivo kako ne bi izazvali veće potrese na financijskom tržištu. Centralni bankari i analitičari kažu da su manje centralne banke poput austrijske ili švicarske već dosta svog portfelja diverzificirale, dok su one veće centralne banke vrlo konzervativne i još uvijek su u situaciji koju možemo opisati kao "čekaj i gledaj". Glavna zadaća centralnih banaka je da osiguraju stabilnost financijskog sustava a ne da maksimiziraju profit. No nakon što je Europska centralna banka u posljednjem izvješću za 2004. godinu obznanila gubitak od 1,6 milijardi eura njihovo upravljanje rezervama stavljeno je pod posebno povećalo. Prema posljednjim podacima devizne rezerve za pojedine države su kako slijedi: (u milijardama USD)
Kina 420 Njemačka 51 Tajvan 214 Francuska 34 Japan 730 Italija 31 Hong Kong 123 V.Britanija 42 Južna Koreja 160 Švicarska 50
Kao što se u tablici vidi najviše devizne rezerve imaju daleko azijske države. Te države su povećale svoje devizne rezerve učestalim deviznim intervencijama na kojima su prodavale svoje domicilne valute, a kupovale američke dolare i eure. Intervencije su se provodile kako bi se domicilna valuta oslabila, te na taj način potaknuo izvoz. Promjene su polako počele. Većina zapadno europskih centralnih banaka su potpisale dogovor o prodaji zlatnih rezervi, kojime one mogu smanjiti udio zlatnih rezervi u ukupnim rezervama pod posebnim uvjetima kako ne bi destabilizirle tržište. Švicarska centralna banka i austrijska centralna banka su već jedan dio rezervi investirale u državne i korporativne obveznice. Švicarska centralna banka može ulagati i u dionice. Austrijska centralna banka je 1998. godine odlučila diverzificirati svoje devizne rezerve na deset različitih valuta. Tim potezom su uspjeli uvelike smanjiti svoju izloženost prema američkom dolaru čime su izbjegli negativne posljedice pada dolara. Inače američki dolar je pao u posljednjih sedam godina za gotovo 30 posto u odnosu na euro. Prema rječima Petera Zoellnera, direktora u Austrijskoj centralnoj banci zaduženog za upravljanje rezervama, dio rezervi je uložen u AAA rangirane obveznice, dok se u dionice ne investira budući da su procijenjene kao previše riskantna.