03.11.2005.
Dan mrtvih
Utorak, na Sve svete, pohodili smo groblja i prisjećali se svih onih koji više nisu s nama. Neki su morali otići jer život ne traje vječno, a nekima ipak još nije bilo vrijeme i da je bilo malo više sreće, sekundi ili metara, ili manje alkohola, danas bi se još uvijek radovali svakom novom danu. No, prst sudbine je nekima odredio da nebeska prostranstva upoznaju prerano. Ljudi koji vjeruju u duhovne stvari reći će da nam je svima zapisano u zvjezdama kada ćemo i kako skončati, a oni koji su više skloni realizmu, nad nekom mladom žrtvom prometne nezgode, zaključit će da je ponekad i fizika u pitanju. Kad smo išli u osnovnu i srednju školu, ona "glupa" fizika, puna nejasnih formula, činila nam se kao noćna mora, naročito pred kontrolni. Iako su danas to samo sjećanja, fizika nas prati na svakom koraku, iako toga nismo svjesni. Uzmimo vožnju: brzina, zaustavljanje, trenje, centrifugalna sila, sve je to prisutno od prvog trenutka kad sjednemo u auto. I sve je dobro dok su brzina, zaustavljanje i centrifugalna sila malih vrijednosti, a trenje velikih. Kad ti faktori dođu u obrnute pozicije, mogućnost nezgode je vrlo izvjesna. Naravno da vozač neće za volanom riješavati formule i računati da li neki zavoj može prijeći s osamdeset ili stodvadeset na sat, ali zato postoje propisi, znakovi i normativi sigurne vožnje. Nažalost, naročito mladi vozači, često ne poštuju prometne propise i precjenjuju vlastite mogućnosti. O njima je ovdje riječ, kako nebi prerano došli, najprije na prednju stranu novina, a drugi dan na one predzadnje, gdje će im slika biti crno uokvirena. I kao da nije dosta tolikih stradanja, pa da mladost shvati da se protiv fizike ne može. Ni rigorozniji zakoni, ni veće kazne nisu dovoljni da barem uspore crni niz. Najčešći razlog stradanja je prebrza vožnja. Svi smo bili mladi pa znamo kako adrenalin raste kad je pedala gasa do kraja, a konji iz motora ržu svom snagom. I da je sve ravno, da nema nikoga na cesti, ni tristo na sat ne bi bilo problem. No, cesta ima i zavoj, uz onoga koji pritišće gas do daske voze i drugi vozači, dakle nije sam, a možda mu mu baš iz suprotnog smjera dolijeće netko isto neobuzdan. Zašto ti mladi dečki svoje "umijeće" vožnje ne dokazuju tamo gdje se to radi, na pisti. Za početak se je dovoljno učlaniti u neki auto klub i voziti trke. Naravno da je to skup sport, ali ako je netko stvarno tako dobar vozač da mu na cesti nitko nije ravan, već se netko naći tko će ga sponzorirati. Upravo se na Grobniku održava Škola sigurne vožnje, gdje se simuliraju uvjeti koji se javljaju na cesti i gdje vozač bez posljedica može osjetiti kako izgleda izlijetanje, naglo kočenje sa zanašanjem itd. U nekim Evropskim državama takav tečaj spada u obaveznu auto-školu, pa već i mladi vozač zna što mu se može dogoditi ako precjenjuje vlastite sposobnosti. Osim brzine česti uzrok nezgode je i alkohol, naročito u danima vikenda. Tada se obično poslože sve negativnosti: auto se od roditelja dobiva uglavnom za vikend, pa tada treba nadoknaditi sve ono što se nije vozilo kroz tjedan, pokazati se pred komadom kao nasljednik Shumachera, nerijetko se nešto i popije ili popuši i problem je tu. U opisanom stanju, čovjek ne može upravljati samim sobom, a kamoli automobilom. Budu li uvjeti na cesti takvi da je mokra ili ledena, vozač bez prakse ili pameti neće čitav izaći iz dvoboja koji je sam tražio. U današnje vrijeme besparice, kad se voze dobri, jaki i brzi automobili, obično kupljeni na kredit, užasno je da za auto od preko sto konja ima gume toliko potrošene da se ne bi smjele voziti ni na konjskoj zaprezi. Zna se, treba najprije platiti kredit, a za ostalo, što ostane. Mnogi misle da su u današnjim automobilima, gdje je i aktivna i pasivna sigurnost stvarno na visokom nivou sto posto zaštićeni, no nikavi ABS-ovi, EPS-ovi, brdo zračnih jastuka u unutrašnjosti neće biti od koristi, ako od automobila i sebe tražite ono za što niste oboje sposobni. Prometne nezgode se, vjerojatno neće nikada iskorijeniti i uvijek će biti razbijenih automobila i poginulih vozača i ostalih sudionika u prometu, no zar baš ti moraš biti taj koji će pridonijeti tome. Ni pisac ovih redaka nije bio nevinašce u mladim danima, pa o svemu može govoriti iz iskustva. Sreća što je sve dobro prošlo. Valjda je imao dobrog anđela. Jesi li siguran da je i tvoj tako dobar?
Izdvojeni članci
Sezonska kuhinja
Tagliatelle od kestena
Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje prirodno ne sadrži gluten pa ga možete koristiti u bezglutenskim kolačima, palačinkama, kruhu ili pecivima. Može se koristiti i za pripremu tagliatella, njoka ili palente.
Sezonska kuhinja
Juha od bundeve i leće
Gusta juha od bundeve nezaobilazno je jesensko jelo gotovo svakog kućanstva, a kada bundevi dodate i leću, dobijete ukusan, hranjiv, kremasti, vege obrok prepun proteina i vlakana
Sezonska kuhinja
Kuglof od jabuka i bundeve
Od ove dvije kraljice jeseni napravite sočni kuglof koji odlično paše uz ovo promjenjivo vrijeme vani