Sve je vjerojatnije kako će doći do promjena u tumačenju odluka oko proračunskog deficita unutar Ugovora o rastu i stabilnosti Europske monetarne unije. Lideri najvećih država Eurozone jedinstveni su u stavu kako je neprihvatljivo žrtvovati gospodarski rast u korist zadovoljavanja forme fiskalne stabilnosti. Italija koja već godinama "živi" s proračunskim deficitom početkom srpnja je preuzela predsjedanje u EU i već nagovještava kako će doći do izmjena pojedinih odredbi Ugovora. To je do pred nekoliko godina bilo nezamislivo, no danas Italija uživa potporu Francuske koje je ove godine probila dozvoljeni tropostotni proračunski deficit. Njemačka koje je donedavno bila čvrsti zagovornik proračunske discipline, danas kada je situacija bitno drugačija također daje potporu Italiji u njenim nakanama. Njemačka je u situaciji da testira gornju granicu tolerancije Europske komisije kada je u pitanju disciplina oko deficita državnog proračuna. Porezne olakšice koje planira uvesti najveće gospodarstvo Eurozone iduće godine prijete da će već treću godinu zaredom proračunski deficit gurnuti iznad dozvoljene visine od 3% bruto društvenog proizvoda. Mada političari i financijski stručnjaci sumnjaju kako će ovakav potez naštetiti Ugovoru o stabilnosti i rastu koji je bio projektiran da bi se očuvala fiskalna disciplina, a samim time i "financijska slika" eura, posljednji potezi Berlina bacaju zrno sumnje u vjerodostojnost poštivanja Ugovora. Analitičari se slažu kako će i ostale države Eurozone zbog slabog gospodarskog rasta biti primorane što je više moguće fleksibilnije tumačiti članke Ugovora, iako su oni dovoljno jasni i nedvosmisleno napisani. Francuska, Italija i Irska također su svojevremeno ili još uvijek "krše" odluke Ugovora, u potpunosti razumiju Njemačku situaciju, te se u jednom slažu: ne treba se uvijek striktno držati fiskalnih pravila već je koji puta potrebno biti fleksibilan kako bi se osigurali uvjeti za ekonomski rast. Europska komisija koja nadgleda provođenje Ugovora u praksi već je malo popustila u strogim pravilima prema državama s većim od dozvoljenog proračunskog deficita. Takvim državama dato je više vremena da uravnoteže svoje javne financije. Prema odredbama ugovora država koja neopravdano prekorači dozvoljeni proračunski deficit kao kaznu mora uplatiti do najviše 0,5% vrijednosti bruto društvenog proizvoda, a svoje financije mora uravnotežiti u roku od šest mjeseci. Danas je kristalno jasno da će tri najveća gospodarstva Eurozone u ovoj godini ili u idućoj godini ili u obje prekoračiti dozvoljeni deficit, pa se i samo pitanje kazni stavlja pod upitnik. Član Komisije zadužen za monetarna pitanja Pedro Solbes je nedavno u Berlinu podržao zadnja nastojanja Njemačke da oživi gospodarstvo rekavši da pravila o ograničenju deficita iz Ugovora ne smiju biti kočnica, ako zemlja poduzima racionalne i razumljive poteze kako bi povećala gospodarski rast. Analitičari se slažu da ako se ustraje na provođenju striktnih pravila Ugovora o stabilnosti i rastu oko proračunskog deficita, te se "neodgovorne" države primoraju na smanjivanje visine deficita u dozvoljene okvire to će dovesti do recesije u gospodarstvu Eurozone. Takav scenarij najviše bi naštetio zajedničkoj europskoj valuti - euru.