Rekordan iznos kapitala koji je ušao u američki financijski sustav tijekom rujna nije bio jedini pozitivan signal za američku valutu. Iz skoka inozemnih investicija u vrijednosne papire od strane vanjskih ulagača može se zaključiti kako će dolar još neko vrijeme biti tražen na deviznom tržištu. Apetit inozemnih ulagača za papire s fiksnim prinosom, pogotovo korporativnim obveznicama, tijekom rujna je bio vrlo velik. U te papire su inzemni investitori ukupno uložili 51,1 milijardu dolara Potražnja za dionicama, kao svojevrsan signal za dugoročnije investiranje, također je zabilježio vrlo veliki skok, gotovo najviši u proteklih šest godina. Inozemni ulagači su ukupno potrošili za kupnju američkih dionica 24,6 milijardi dolara. Ukupno je tijekom rujna u američke vrijednosne papire investirano rekordnih 101,9 milijardi dolara što je u potpunosti pokrilo trgovinski deficit za isti mjesec koji je iznosio 66 milijardi dolara. Kako se ne očekuje od američke centralne banke da zaustavi dosadašnji trend podizanja kamatne stope na dolar, sadašnja će se razlika u kamatama između američke valute i eura/jena povećati. Američka centralna banka je na posljednjih 12 sjednica svaki puta podigla kamatu na dolar za 25 baznih poena sa 1,00 na 4,00 posto. Sve viša kamatna stopa na dolar privlači veliki broj inozemnih ulagača gladnih za što većim prinosom. To je dovoljan razlog većini analitičara da zaključe kako američka ekonomija za sada neće imati problema s financiranjem trgovinskog deficita, a da će amrički dolar i dalje biti tražena roba. Fond manageri očekuju da će se jačanje dolara nastaviti i u prvom kvartalu 2006. godine, nakon čega se očekuje okretanje trenda. Dolar je tijekom cijele godine imao podršku američkih multinacionalki koje imaju mogućnost povlačenja profita iz inozemstva uz samo 5,25 posto poreza (inače je stopa na dobit 35 posto). Procijenjuje se da je tijekom ove godine ukupno konvertirano oko 300-400 milijardi dolara ino-profita, a do kraja godine očekuje se da će američke multinacionalke još repatrirati 40 milijardi dolara ino-profita. Analitičari očekuju da će valute poput kanadskog dolara, švicarskog franka, i eura ubuduće jačati budući da će njihove centralne banke uskoro početi sa podizanjem kamatnih stopa. No sve dok se budu inozemni ulagači javljali na aukcija Ministarstva financija SAD neće biti problema za dolar. S druge strane, eurozona se grčevito bori s političkim problemima. Oni su započeli odbacivanjem europskog ustava, pa prijevremenim izborima i postizbornim problemima u Njemačkoj i na kraju s neredima u Francuskoj. Analitičari očekuju da će za budućnost dolara uvelike utjecati novi predsjednik FED Ben Bernanke i američko tžište dionica koje može usljed sve više kamate na dolar lagano slabiti. Od lipnja 2004. godine, kada je FED započeo podizati kamatnu stopu na dolar, američki burzovni indeksi Dow Jones i S&P 500 su narasli za 3,2, odnosno 8,4 posto.