Najčešće spominjane valute u tekstovima su euro, američki dolar, britanska funta i švicarski franak. Ovaj puta ću pisati o valutama o kojima sam vrlo rijetko ili gotovo nikada do sada pisao. Počnimo s kanadskim dolarom. Kako je kanadsko gospodarstvo nadvisilo ono u SADu tako je i vrijednost kanadskog dolara rasla u odnosu na američki u posljednih par mjeseci s 1,55 do 1,36 ili u postocima za 14%. No te razlike se polako smanjuju jer i u Kanadi se počinju osjećati problemi zbog usporenog rasta globalnog gospodarstva, ali i zbog epidemija SARSa i "kravljeg ludila" koje su pogodile Kanadu. Stoga će najvjerojatnije trend rasta kamatne stope na kanadski dolar biti zaustavljen. Kamatna stopa je 2002. iznosila 2,00%, a danas je na vrlo visokih 3,00%. Taj kamatni diferencijal također je išao u prilog jačanju kanadskog u odnosu na američki dolar. Visoke kamate i viši prinosi na kanadske državne dužničke papire posebno su bili atraktivni za japanske investitore koji su samo tijekom travnja u Kanadu investirali protuvrijednost od oko 1,5 milijarde USD. Druga valuta "dolarskog bloka" je australski dolar. Makroekonomski uvjeti i dalje idu u prilog australskom dolaru, no i on kao i ostale valute s visokim kamatama nije bio imun na jačanje usljed carry tradera (zadužuju se u valuti s niskom kamatom i plasiraju u valutu s visokom kamatom). U odnosu na američki, australski dolar je u posljednjih 18 mjeseci ojačao za 33%. Kamatna stopa je i dalje jedna od najviših među gospodarski razvijenim zemljama i kreće se oko 4,50%. Analitičari smatraju kako će australska centralna banka u trećem kvartalu ove godine smanjiti kamatnu stopu na AUD, no to nebi značajnije trebalo omesti australski dolar da nastavi jačanje u odnosu na američki s današnjih 0,65 na 0,70. Danska se nalazi u predvorju Europske monetarne unije te je stoga i danska kruna u odnosu na euro vrlo stabila. Tečaj se kreće oko paritetnih-fiksnih 7,42 krune za euro. Kao što je bilo i za očekivati nakon smanjivanja kamatne stope od strane Europske centralne banke za 50 baznih poena isto je učinila i danska narodna banka te kamata na dansku krunu iznosi 2,15%. Inače, Danska ima malo bolje makroekonomske pokazatelje od EU, inflacija je 2,4%, stopa nezaposlenosti 5,2%, a BDP je rastao po realnih 1,6%. Danska ostvaruje suficit u bilanci plaćanja i državnom proračunu. Švedska je pred referendumom oko prihvaćanje eura, pa će tako i sudbina krune biti vrlo brzo poznata. Analitičari procijenjuju da će Šveđani odbaciti ulazak u EMU. Razlozi su vrlo jasni, gospodarstvo raste po realnoj stopi od 1,5%, nezaposlenost je na niskih 4,5% a inflacija ispod 2%. Za norvešku krunu javna je tajna da će oslabiti u odnosu na euro. To ne krije niti norveška vlada koja bi vrlo rado vidjela krunu na 8,50 (sada je 8,24 kruna za euro). Norveška centralna banka je smanjila kamatu stopu na krunu za 100 baznih poena i sada iznosi 4,00% (u prosincu 2002. Iznosila je 7,00%). Analitičari očekuju daljnje smanjivanje kamate do najmanje 3,00%. Sve je to u cilju jačanja gospodarskog rasta koji trenutno iznosi malih 0,8%.