Britanska vlada je nedavno objavila da će kraljica dodijeliti titulu počasnog viteza predsjedniku američke centralne banke Alanu Greenspanu za njegov doprinos u održavanju svjetske ekonomske stabilnosti. Vitezovi su nekada imali kao jedini zadatak ubiti strašnog zmaja, te osloboditi mladu princezu iz njegova dvorca. Za usporedbu, sadašnji zadatak Alana Greenspana doima se puno složenijim a glasi izbjeći još jednu recesiju i moguću deflaciju. Analitičari su sve više uvjereni kako najveće svjetsko gospodarstvo ulazi u drugi val recesije. Američka privreda je tijekom prošle godine ušla u recesiju (službeno u ožujku), da bi početkom ove godine počela davati signale kako iz nje uspješno izlazi. Danas se pokazuje kako su to bili lažni signali. Mnogi su bili uvjereni kako je FED uspješno riješio sve probleme američkog gospodarstva, dok se nisu pojavili Enron, WorldCom i drugi koji su pokazali drugu stranu medalje američke ekonomije. Sve je to stavilo veliki upitnik u stvarno stanje gospodarstva. Američka centralna banka (FED) još nije u potpunosti sigurna dali američka ekonomija ulazi u drugu recesiju. Na posljednjem sastanku održanom 13. kolovoza američka centralna banka odučila je zadržati sadašnju kamatnu stopu na dolar koja je najniža u posljednjih 40 godina te iznosi 1,75%. Također, FED je dao signal financijskom tržištu kako je spreman smanjiti kamatnu stopu ako američko gospodarstvo bude slabilo u mjesecima koji dolaze. Zanimljivo je da je početkom godine većina ekonomista smatrala i očekivala kako će FED krajem 2002. godine početi s podizanjem kamatne stope na dolar. Sada mnogi predviđaju da će kamatna stopa na dolar biti smanjena prije isteka ove godine. Razlog tome je činjenica da u proteklih nekoliko tjedana oporavak američkog gospodarstava je počeo biti sve klimaviji. Evo nekoliko brojki koje to potvrđuju. Rast bruto društvenog proizvoda (GDP) u drugom kvartalu usporen je na samo 1,1% na godišnjoj razini. U srpnju, vrijednosti indeksa menadžera nabave koji nam govore o aktivnosti u industriji i u uslužnom sektoru bilježe velike padove. Broj radnih sati također je u opadanju. Promet u maloprodaji tijekom srpnja bio je u porastu za 1,2% no najviše zahvaljujući prodaji automobila za koje se nude beskamatni krediti. Ne računajući prodaju automobila promet u maloprodaji tijekom srpnja bio je isti kao i tijekom lipnja mjeseca. I ono što bi trebalo najviše zabrinuti je drastičan pad povjerenja potrošača čija potrošnja čini dvije trećine bruto društvenog proizvoda SAD-a. Pad u povjerenju djelomično se reflektira kroz pad cijena dionica na Wall Streatu. Cijene dionica se nisu puno oporavile nakon srpanjskih razina. Američko tržište dionica danas vrijedi nekih 7 bilijuna dolara manje nego što je vrijedilo na vrhuncu početkom 2000. godine. Gubitak je djelomično bio nadomješten rastom vrijednosti obiteljskih kuća to jest nekretnina. No posljednji pokazatelji ukazuju na to da se i to tržište polako hladi. Treću godinu za redom američka kućanstva će najvjerojatnije osjetiti kako im njihova imovina gubi vrijednost, odnosno kako se smanjuje. Stope štednje u SAD-u su vrlo niske, pa ukoliko ne dođe do značajnijeg porasta cijena dionica, kućanstva će biti prisiljena više štedjeti a manje trošiti. No nije samo to što bi trebalo zabrinuti čelnike FED-a. Kreditiranje kompanija je postalo puno restriktivnije i skuplje za zajmoprimce. Nisu samo banke postrožile uvjete, već i kreditiranje kompanije izdavanjem obveznica je postalo skuplje. Razlog je u povećanju spreada-razlike između prinosa na državne i prinosa na korporacijske obveznice. Sve to rezultira da mnoge tvrtke se susreću s višim troškovima posuđivanja kapitala, unatoč tomu što je prinos (kamata) na državne papire u padu. Uslijed toga analitičari smatraju da će tvrtke i nadalje morati otpuštati radnike kako bi se smanjili troškovi proizvodnje, koja je ionako u silaznoj putanji, a to će dovesti do povećanja nezaposlenosti i pada povjerenja potrošača. To su sve razlozi koji govore da bi FED mogao sniziti kamatnu stopu na dolar već na idućoj sjednici 24. rujna. No odluka će biti vrlo teška budući da je inflacija vrlo niska, iznosi 1.1%, a prijeti pojava deflacije (pad cijena proizvoda-suprotno od inflacije) koja bi dodatno uništila proizvodnju.