Drugi mjesec zaredom podatak o američkoj zaposlenosti bio je ispod tržišnih očekivanja. Broj zaposlenih je povećan za 193.000, dok se na deviznom tržištu očekivalo 250.000. Unatoč tomu stopa nezaposlenosti je pala na 4,7 posto, niže od očekivanih 4,9 posto. Ono što donekle ide u prilog dolaru su bile revizije ranijih podataka. Broj zaposlenih u prosincu je revidiran s prijašnjih 108.000 na 140.000, dok je podatak za studeni revidiran također naviše i to s početnih 305.000 na 354.000. Zbog ovih boljih revidiranih podataka i konačna brojka za drugo polugodište 2005. godine je izašla znatno bolja i to za 115.000 novozaposlenih amerikanaca. Detaljnija analiza podataka pokazuje da se u građevinarstvu već šesti mjesec zaredom povećava broj zaposlenih. Broj zaposlenih u uslužnom sektoru lagano opada. Ovi podaci nisu toliko loši. Američka zaposlenost je vrlo dobra, stopa nezaposlenosti je najniža u posljednjih četiri i pol godine (4,7 posto) i to su glavni razlozi što dolar nije izgubio na vrijednosti. Analitičari su uvjereni kako ovakva situacija na tržištu rada ide u prilog očekivanjima da će Američka središnja banka na idućem sastanku tijekom ožujka podići još jednom kamatnu stopu na dolar. ISM indeks proizvodnje u SAD je za siječanj izašao niži te iznosi 54,8, dok je u prosincu bio 55,6. Tržište je očekivalo vrijednost indeksa od 55,5. Prema ISM, vrijednost indeksa iznad 50 znači da je proizvodni sektor u ekspanziji, dok se za vrijednost indeksa ispod 50 podrazumijeva da je proizvodni sektor u recesiji. Američki ISM indeks pokazuje da je Američka proizvodnja već 32 mjesec zaredom u ekspanziji. U eurozoni najviše sličan Američkom ISM indeksu je njemački PMI indeks. Za siječanj je taj podatak izašao viši od očekivanja, te iznosi 55,0, dok je za prosinac vrijednost indeksa bila 53,6. Njemački proizvodni sektor pokazuje sve veću snagu. Izgleda da se Njemačka ekonomija uzdiže s dna, sa sve većim brojem investicija, rastom izvoza i sve boljom slikom na tržištu rada. Ovaj indeks na nivou eurozone u siječnju je bio na istoj razini kao i u prosincu, oko 53,5. Ovako dobri podaci o proizvodnji u eurozoni, i najvećem gospodarstvu eurozone svakako idu u prilog onima koji čekuju da će Europska središnja banka uskoro podignuti kamatu na euro. Na domaćem tržištu Hrvatska narodna banka je prvi puta ove godine intervenirala. Kako bi spriječila jačanje kune, koja je u jednom trenutku za euro vrijedila 7,3250, središnja banka je otkupila od banaka 35,5 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,348358. Unatoč ovoj intervenciji aprecijacijski pritisci nisu splasnuli. To će najvjerojatnije navesti HNB da poduzme dodate mjere u monetarnoj politici.