Nakon što se nekoliko mjeseci dolar u odnosu na euro kretao unutar uskog raspona od 1,20-1,24 uslijedio je pad njegove vrijednosti. U ponedjeljak ujutro američka valuta pala je na 1,2793 za jedan euro, što je najniži tečaj dolara u posljednjih osam mjeseci. Ono što se već odavno znalo, i što je nekoliko puta bilo tema mog pisanja, nekim analitičarima tek je sada došlo do glave. Prvo, američki deficitni blizanci (proračunski i trgovinski deficit), i drugo (manje važno) američki izbori. Trgovci devizama smatraju ukoliko Kerry pobijedi 2. studenoga na izborima Busha da će to biti signal za prodaju američke valute. Dolar je u odnosu na japanski jen pao ispod 107 jena, odnosno izgubio je na vrijednosti 4% u posljednja tri tjedna. Najvjerojatnije je da će američki dolar oslabiti barem do 1,2930 što je osmogodišnji minimum dosegnut 18. veljače ove godine. Ovaj pad vrijednosti američke valute rezultat je nekoliko lošijih gospodarskih pokazatelja objevljenih u proteklih nekoliko tjedana, te visoke cijene nafte koja prijeti gospodarskom rastu SAD, budući da je je SAD najveći potrošač te sirovine. Posljednji podaci o trgovinskoj razmjeni i priljevu inozemnog kapitala u SAD samo su potvrdili sumnje da će SAD imati problema oko financiranja velikog trgovinskog i proračunskog deficita. To je donekle jasno i čelnicima američke centralne banke FED-a. Nedavno je predsjednik FED-a iz Dallasa Robert McTeer rekao kako zbog ogromnog deficita američki dolar ima samo jedan smjer a to je pad. Takvi problemi su bili također aktualni krajem prošle godine kada je euro ojačao do rekordnih 1,2927, što je izazvalo slabljenje dolara na svim frontama. Mnogi analitičari spominju prošlogodišnji studeni i tečaj eura/dolara od 1,1850 kao točku gdje su veliki investicijski fondovi odlučili povećati količinu eura u svojim pozicijama što je natjeralo euro u povijesne visine. Činjenice su da je američka ekonomija snažnija nego što je to bila prošle godine, da je američka centralna banka započela s podizanjem kamate na dolar, da predstoje predsjednički izbori i da je euro skuplji za gotovo 10 centi nego što je bio prije godinu dana. Dok dolar slabi diljem svijeta, euro se pojavljuje u ulozi glavnog dobitnika zbog toga što je nakon američke valute euro druga najlikvidnija valuta te je samim time lako dostupan svima, i kupcima i prodavateljima. Prošle je godine rast eura u odnosu na američki dolar rezultirao učestalim verbalnim intervencijama čelnika Europske centralne banke. Po svemu sudeći ove godine to ne bi trebao biti slučaj. Razlog je vrlo jednostavan - nafta. Cijenovni rast nafte na 55 dolara za barel uvelike je povećao pritisak na rast cijena u eurozoni. Stoga je jak euro jedan od načina da se kompenzira i smanji pritisak na rast cijena (inflaciju), budući da jak euro pojeftinjuje uvoz. Prošli tjedan su Ministri financija Luksemburga, Irske i Austrije izjavili kako ih ovaj rast vrijednosti eura ne zabrinjava. Bilo bi zanimljivo anketirati izvoznike budući da jak euro može uvelike smanjiti njihovu konkurentnost.