Nakon tjedna vrlo bogatog ekonomskim pokazateljima američki dolar se našao pod pritiskom investitora. Krenimo redom. Promet u maloprodaji tijekom lipnja je pao za 1,1%, znatno više od očekivanih -0,6%. Maloprodaja čini gotovo dvije trećine gospodarske aktivnosti SAD-a te je jedan od najvažnijih pokazatelja kojega prati američki FED. Proizvođačke cijene u SAD-a su bile unutar očekivanih vrijednosti, odnosno one su tijekom lipnja pale za 0,3%, a kada se izuzmu cijene hrane i energenata proizvođačke cijene su porasle za 0,2%. Drugi podatak važan za procijenu inflatornih kretanja objavljen je krajem tjedna. Cijene u maloprodaji u SAD-u su tijekom lipnja porasle za malih 0,3% što predstavlja veliki pad od svibanjskih 0,6%. Ako se iz izračuna izuzmu vrlo volatilne cijene hrane i energenata porast cijena je još manji te iznosi 0,1%. Takve brojke idu u prilog onima koji tvrde da će američka centralna banka znatno sporije dizati kamatu na američki dolar nego štio se to prije mislilo. Ako takvo mišljenje prevlada na financisjkom tržištu američki dolar bi ubrzo mogao dostići tečaj od 1,30 u odnosu na euro. Sjedinjene američke države moraju dnevno privući više od jedne milijarde dolara kako bi zakrpali ogroman proračunski deficit koji se opasno približava razini od 5% bruto društenog proizvoda. Prema podacima Ministarstva financija SAD-a inozemni investitori su drastično smanjili svoja ulaganja u SAD. Tijekom svibnja inozemni investitori su uložili 56 milijardi dolara u američku imovinu, dok su u travnju investirali 76 milijardi dolara. Kao jedan od razloga tolikog pada navodi se i izostanak japanske centralne banke na financijskom tržištu koja je tijekom ove godine učestalo intervenirala kupnjom dolara za jene. Pored velikog američkog uvoza na pojačanu potražnju za eurima mogla bi utjecati i najavljena prodaja poduzeća Gagfah. Gaghaf se bavi nekretninama, a u vlasništvu je njemačke države. Kao kupac se javlja američka investicijska kuća Fortress, a cijelokupna transakcija se procjnjuje na 2,1 milijardu dolara. Poduzeće Gagfah ima u svom vlasništvu preko 80.000 stanova. Američkoj valuti nije pomogla niti vijest o smanjivanju trgovinskog manjka u svibnju za gotovo 3 milijarde dolara, sa 48.3 na 45.9 milijardi dolara. Analitičari smatraju kako je to još uvijek jako veliki deficit koji će i nadalje pritiskati američku valutu zbog neutažene želje amerikanaca za inozemnom robom, pri čemu za uvezenu robu prodaju dolare a kupuju ili japanske jene ili euro. U eurozoni inflacija je za lipanj iznosila 2,4% na godišnjoj razini. To je drugi mjesec zaredom da je stopa inflacije iznad 2% koliko je europska centralna banka zacrtala u svojoj ekonomskoj politici. Kao jedini razlog visokoj razini cijena spominje se nafta. Kako je eurozona uvozno ovisna o nafti svaki skok u njenoj cijeni direktno utječe na povećanje cijena u eurozoni, tj. na porast inflacije. Analitičari smatraju kako će cijena nafte krajem godine biti još viša pa se kao jedino rješenje za obuzdavanje inflatornog pritiska eurozone vidi jak euro. Jakim eurom bi se donekle kompenzirao porast cijene uvozne nafte koja se plaća u američkim dolarima.