Čini se da ona stara narodna, da jedna lastavica ne čini proljeće, i dalje vrijedi. Ovaj puta je riječ o SAD-u. Eto, gotovo svi su očekivali da će zbog nekoliko pozitivnih ekonomskih pokazatelja, američka centralna banka ove godine započeti s ubrzanim, agresivnijim dizanjem kamatne stope na dolar. No sada ipak do toga možda ne dođe. Barem ne onim tempom koji su analitičari očekivali. Ali nikad se ne zna jer je tržište prilično "nervozno" i burno reagira na svaku novu vijest, kako iz SAD-a tako i iz eurozone. U ovome trenutku najviše su se ovakvom situacijom "okoristile" valute s višom kamatnom stopom (eng. High-yield). Budući da su se investitori privremeno ohladili od brzog dizanja kamatne stope na američku valutu, kao sljedeću metu su pronašli australski dolar i britansku funtu. Takvi investitori se u pravilu zadužuju u valutama s nižom kamatom te ulažu u valute s višom kamatom. Trenutno su kamate izuzetno niske na američki dolar (1,25%), švicarski franak (0,25%) i japanski jen (0,10%), dok su high-yielding valute australski dolar (5,25%) i britanska funta (4,50%). Naravno usljed povećane potražnje za njima australski dolar i britanska funta su u posljednjih desetak dana znatno ojačale u odnosu na američki dolar. Australski dolar je s tečaja 0,6900 ojačao na 0,7250, dok je britanska funta ojačala na američki dolar s 1,8050 na 1,8650. Prošli tjedan je predsjednik europske centralne banke Jean Claude Trichet dirnuo u osinje gnjezdo. Naime on je poslao poruku političarima, čelnicima država eurozone, da obuzdaju svoju fiskalnu potrošnju. Traži puno veću fiskalnu diciplinu, ograničavanje rasta plaća i više investiranja u nove tehnologije. Kako Trichet smatra sve su to potrebni preduvjeti za jači rast europskog gospodarstva. Tim činom je čelnik europske centralne banke dirnuo u djelokrug odgovornosti vlada (političara) i u bitnome izašao iz okvira osnovnog manevarskog prostora djelovanja ECB koji je kontrola inflacije - stabilnost cijena. Naravno Trichetu nisu ostali duži političari. Francuski ministar financija Nicolas Sarkozy upozorio je da europska centralna banka visokom kamatnom stopom na euro uvelike sputava ekonomski rast eurozone. Vrlo slično je zborio i talijanski premijer Silvio Berlusconi. Političari predlažu da sadašnja Eurogrupa postane tijelo koje će odlučivati o ekonomskoj politici eurozone. Današnja Eurogrupa predstavlja tijelo koje se jedan puta mjesečno informativno sastaje, a kojega sačinjavaju ministari financija država eurozone i čelnici europske centralne banke. Analitičari smatraju da je ECB nepotrebno zašla u vode fiskalne politike, čime je u potpunosti otvorila vrata čelnim ljudima eurozone (političarima) da "savjetuju" ECB oko monetarne politike. Ovakav razvoj situacije je vrlo opasan za europsku centralnu banku jer bi mogla izgubiti političku potporu čime bi joj mogao biti ugrožen stečeni ugled među običnim građanima. Da bi se ECB mogla naći ubrzo u drugom obliku problema napomenuo je John Hurley, guverner irske centralne banke i član Upravnog vijeće ECB. On je naglasio da najveća opasnost ECB prijeti od rasta inflacije. Do danas se inflatorni pritisak donekle uspijevao kompenzirati kroz jak tečaj eura, no visoke cijene energenata (nafte) uvelike utječu na više cijene i na pad standarda građana eurozone.