Za sada američki dolar ima podršku investitora jer je gospodarstvo Europske unije još uvijek u vrlo lošem stanju. Promet u maloprodaji pada već četvrti mjesec zaredom. Visoke cijene nafte, ali i visoka stopa nezaposlenosti glavni su razlog manjoj potrošnji. Stopa nezaposlenosti je porasla u ožujku na 8,9 posto, dok je cijena nafte već duže vrijeme iznad ili oko 50 dolara za barel. Nedavno je iz vrha Europske centralne banke izjavljeno kako je cijena nafte osnovni i najveći problem i prijetnja europskoj ekonomiji. Do sada je utjecaj visokih cijena nafte na proizvodnju i povjerenje potrošača bilo poprilično podcijenjeno, te će se Europa morati suočiti s tom činjenicom. Nedavno je većina guvernera Federalnih rezervi SAD u svojim govorima spomenulo američki proračunski deficit, koji trenutno iznosi 6,3% bruto društvenog proizvoda i raste. Nekolicina njih je zvučala poprilično opušteno. Da, rekli su, deficit je velik, ali to nije američka krivnja i najvjerojatnije će se smanjiti bez većih problema. Predsjednik FED Alan Greenspan kao i uvijek do sada vrlo je oprezan kada je riječ o deficitu. Naglasio je kako se deficit ne može neprestano povećavati, ali on više ne predstavlja toliki problem budući da je financijsko tržište više integrirano i fleksibilnije nego što je to bilo prije. Iz tog razloga i države mogu imati nešto veći deficit čije "krpanje" ne bi smjelo imati značajniji utjecaj na gospodarstvo. Prošlotjedni objavljeni podatak o broju novozaposlenih u SAD iznenadio je gotovo sve. Tijekom travnja u SAD je otvoreno 274.000 novih radnih mjesta, znatno više od očekivanih 170.000. Ovako jaka brojka navela je neke analitičare na razmišljanje kako će američka centralna banka snažnije (agresivnije) podizati kamatu na dolar do kraja ove godine. Viša kamata stopa, odnosno veća kamatna razlika, privlači inozemne ulagače. Na taj način američko gospodarstvo privlači inozemni kapital i na taj način popunjava deficit. Pitanje je do koje razine američki FED može dizati kamatu, a da ne našteti gospodarstvu. Nakon ovih podataka dolar je počeo jačati u odnosu na euro. Probio je razinu od 1,28 te je dosegnuo višetjedni maksimum od 1,2790. Nakon toga krenule su špekulacije kako su se ispod razine 1,28 na tržište uključile azijske centralne banke kupujući eure. Sve je to dio one priče kako centralne banke polako diverzificiraju svoje devizne rezerve iz američkog dolara u eure. Naravno usljed tih glasina rast dolara je zaustavljen. Nije nedostajalo niti onih koji su opet otvorili temu kineskog yuana i njegove liberalizacije u odnosu na dolar. Procjenjuje se da će Kineska vlada dozvoliti jačanje kineske valute do najviše 7% do kraja ove godine. Trenutno je tečaj fiksiran na 8,28 yuana za dolar. Kina drži tečaj yuan/dolar fiksnim još od vremena krize azijskih valuta 1997/98. U slučaju da se Kineska vlada odluči na ovaj potez američki dolar će najvjerojatnije oslabiti.