Država je već u nekoliko navrata svoje "poslovanje" financirala emisijom obveznica. Obveznice stoje na raspolaganju i drugim emitentima, poduzećima, ali i lokalnim jedinicama vlasti, dakle županijama ili gradovima koji mogu izdati municipalne obveznice. Municipalne obveznice kao nefiskalni instrument financiranja javnih potreba predstavljaju vrijednosne papire koji kotiraju na tržištu kapitala i koje izdaju lokalni organi vlasti ili njihove ovlaštene agencije u svrhu prikupljanja potrebnog kapitala za ostvarenje programa od lokalnog javnog interesa. Za razliku od klasičnih državnih obveznica koje se najčešće koriste kao jedan od instrumenata u provođenju opće, makroekonomske politike, prilika za emisiju municipalnih obveznica pojavljuje se prije svega kada treba financirati značajne kapitalne rashode na lokalnoj razini, gdje i nastaje glavnina javnih investicijskih rashoda. Prije odluke o emisiji municipalnih obveznica, lokalna uprava mora imati jasnu sliku o projektu koji želi financirati, koliko će projekt koštati i kada će biti dovršen. Razrada sveukupnog planiranja projekta bitan je prvi korak, jer dobro pripremljen plan važan je i za potencijalne investitore. On pokazuje angažiranost lokalnih organa vlasti za sustavnim unapređivanjem ili zamjenom njegove kapitalne infrastrukture. Međutim, ono što je najbitnije za zajmoprimce i investitore jest povjerenje da će zajmoprimac biti sposoban vratiti dug. Kako su rizik i očekivani prinos kod vrijednosnica proporcionalne veličine, tako će se i investitori u municipalne obveznice zadovoljiti relativno nižom stopom prihoda nego što ih nose, primjerice, korporacijske obveznice. U pravilu, municipalne obveznice imaju dugogodišnje vrijeme dospijeća, a investitori su osigurani jer je pretpostavka da lokalni organ vlasti koji emitira municipalne obveznice ne može bankrotirati. Iz tog razloga, u municipalne obveznice svoja sredstva ulažu investitori kojima je faktor sigurnosti mnogo važniji od ostvarenja visokog profita. U Hrvatskoj su se na municipalne obveznice odlučila samo dva emitenta: Županija Istarska i Grad Opatija. Međutim za očekivati je da će se i drugi gradovi odlučiti na ovaj oblik financiranja svojih kapitalnih projekata. Tako se i u Gradu Rijeci razmatra mogućnost financiranja novog zatvorenog bazena emisijom obveznica.