Engleska centralna banka izgubila je živce sa britanskim potrošačima te je drugi mjesec zaredom podigla kamatnu stopu na funtu. Ona se sada nalazi na 4,50%. Ovako visoka kamatna stopa će i nadalje podržavati jačanje britanske funte. Analitičari smatraju kako to neće biti dovoljno da se ohladi potrošnja. Engleska centralna banka je zabrinuta zbog činjenice da usljed sve viših cijena kuća britanci podižu hipotekarne kredite te se ukupna razina zaduženosti povećava. Podizanjem kamate na funtu engleska centralna banka pokušava destimulirati daljnje zaduživanje i potrošnju. Prema posljednjim podacima potrošnja u maloprodai je na najvišoj razini u posljednje dvije godine. Tijekom travnja potrošnja je bila viša od prošlogodišnje za 7,4%. Pored engleske centralne banke i švicarska centralna banke je podigla kamatnu stopu na franak za 25 baznih poena. Ova odluka je iznenadila sve na financijskom tržištu, tako da je švicarski franak u početku značajno ojačao u odnosu na sve značajnije svjetske valute. Na jačanje švicarskog franka nije utjecala niti izjava čelnika švicarske centralne banke koji je rekao kako nisu previše sretni s jakim frankom , te da će sve poduzeti kako bi spriječili pretjeran rast švicarske vlute. Tijekom prošlog tjedna Ministarstvo financija SAD objavilo je podatak o ukupnom iznosu kojega su inozemni ulagači investirali u američke vrijednosne papire tijekom travnja. Zabilježen je priljev od 76,2 milijarde dolara, nešto niže od ožujskih 80,7 milijardi dolara. Ovaj podatak je bio pozitivan za američku valutu jer pokazuje da inozemni ulagači još uvijek vide interes investirati u SAD, te na taj način financiraju američku deficitnu platnu bilancu. Kao najveći inozemi kupac obveznica Ministarstva financija SAD-a je Japan koji ima u svom portfelju obveznica od oko 645 milijardi dolara. Drugi najveći investitor je Velika Britanija koja drži oko 163 milijardi dolara, a treća je Kina sa 152 milijarde uloženih dolara. Još jedan bitan podatak objavljen je u petak, a to je stanje računa plaćanja SAD-a. Na tržištu se očekivala brojka 141 milijarda dolara deficita, no on je povećan na 145 milijardi dolara. Ovako veliki deficit pritiskat će američki dolar na niže i vrlo je važno da ga američka administracija počne smanjivati. Visoke cijene nafte utjecale su na porast inflacije u eurozoni na razinu iznad 2,00% koje je Europska centralna banka zacrtala kao gornju granicu. Cijene su tijekom svibnja bile više u odnosu na one u travnju za 0,3%. U odnosu na prošlu godinu cijene su više za 2,5%. Cijene energenata su tijekom svibnja porasle za 2,5%, dok su u odnosu na prošlu godinu više za 6,7%. Ono što brine čelnike ECB je efekt drugog kruga. Naime usljed porasta cijena nafte očekuje se da će doći i do povećanja ostalih cijena, te bi zbog porasta troškova života moglo doći do pritiska sindikata na poslodavce za povećanjem plaća. Industrijska proizvodnja u eurozoni je tijekom travnja porasla manje nego što se očekivalo, i to na mjesečnoj razini za samo 0,2%, odnosno na godišnjoj razini za 1,7%. Jedan od razloga niže industrijske proizvodnje analitičare vide u višim cijenama energenata, posebice nafte. Cijena nafte je "rak rana" eurozone jer je mogući utjecaj država europske monetarne unije na njenu cijenu minimalan i moraju je prihvatiti onakvom kakva na tržištu jest.