Američka centralna banka je kao i što se očekivalo šesti puta zaredom podigla kamatnu stopu na dolar za 25 bazna poena. Ona sada iznosi 2,50%. Ovaj potez FED-a dolazi dva tjedna prije nego što će predsjednik američke centralne banke Alan Greenspan govoriti pred Senatom o stanju američke ekonomije. Na sjednici FOMC-a (Federal Open Market Committee) koji je operatvino tijela FED-a raspravljalo se o mogućnosti uvođenja svojevrsne ciljane stope inflacije. Npr. Europska centralna banka ima ciljanu stopu inflacije od 2,00%. Do sada je Alan Greenspan u svojoj 18 godišnjoj "vladavini" odbacivao takvu ideju, no kako mu mandat ističe iduće godine sve je više zagovornika ove ideje. Europska centralna banka ostala je dosljedna u svojoj politici te je zadržala kamatnu stopu na euro na dosadašnjoj razini od 2,00%. Kako je inflacija u eurzoni pod kontrlom, a inflacija je glavni predmet zanimanja ECB nije se niti očekivala drugačija odluka. Inače, indeks industrijske proizvodnje eurozone je tijekom siječnja rastao najvišom stopom u posljednja tri mjeseca zbog jačeg izvoza i domaće potrošnje. Poslovno i potrošačko povjerenje također raste. Čelnici Europske centralne banke očekuju da će pritisak inflacije jačati krajem ljeta kada bi moglo doći do rasta kamate na euro. U petak je objavljen podatak o broju novozaposlenih u SAD. Brojka je bila ispod svakog očekivanja. Tijekom siječnja je u SAD posao pronašlo 146.000 amerikanaca, znatno niže od očekivanih 190.000. Dolar je u desetak minuta izgubio gotovo 1% vrijednosti u odnosu na euro. No tada na scenu stupa FED-ov predsjednik Alan Greenspan. On je u govoru o američkom deficitu naglasio kako se deficit ne može širiti unedogled. Pritisak tržišnih aktrea i striktna fiskalna politika mogu pridonjeti njegovom smanjivanju, što bi imalo pozitivne učinke na ameriičku valutu. Nakon ovih riječi dolar je ojačao u odnosu na euro na tromjesečni maksimum od 1,2750. Eto, može se zaključiti kako su tekući podaci koji se objavljuju svakodnevno za sada ipak u drugom planu i da je glavni faktor koji diktira vrijednost američke valute deficit (proračunski i trgovinski). Na sastanku grupe G7 nije bilo iznenađenja. Očekivalo se da bi možda jači pritisak mogao navesti Kinu da liberalizira svoju tečajnu politiku ili barem da počne razmišljati o tome. No nije se dogodilo ništa od navedenoga. Tečaj yuana u odnosu na dolar i dalje će biti vezan na razini od 8.27, a i zašto bi kinezi nešto mijenjali kada im ovako ide sasvim dobro. Prošle godine je kinesko gospodarstvo raslo po stopi od 9,5%, dok se za ovu godinu očekuje rast BDP od 8%. Platna bilanca je u suficitu od nekih dvadesetak milijardi dolara, stopa inflacije oko 4 posto, devizne rezerve nešto više od 600 milijardi dolara. Svemu tome treba još dodati 60 milijardi dolara direktnih inozemnih investicija. Stvarno treba postojati jako dobar razlog zbog kojega bi Kina sada liberalizirala svoju tečajnu politiku.