Ovaj vikend održan je sastanak grupe G7 u Parizu. Analitičari su s posebnom pažnjom očekivali izjavu vezanu uz kretanje tečajeva. Kao već nekoliko puta unazad članovi grupe su im ponudili klasičan diplomatski odgovor: "Tržište deviza funkcionira normalno. Nastaviti ćemo praćenje budućih kretanja i prema potrebi surađivati". Jedino je izjava predsjednika ECB Duisenberga bila izvan konteksta. Duisenberg je najavio skoro smanjivanje kamatne stope na euro koja se sada nalazi na 2,75%. Slijedeća sjednica Europske centralne banke je 06. ožujka. Prema procjenama njemačkog tiska broj nezaposlenih bi su u veljači mogao popeti na najvišu razinu u posljednjih pet godina - 4,66 milijuna. Iz Ministarstva rada su potvrdili takva očekivanja te su najavili početak smanjivanja nezaposlenosti već tijekom ožujka. Dok američki predsjednik Bush pokušava dobiti potporu za svoj novi plan fiskalnog rasterećenja, njemački ministar financija Eichel je u potpuno suprotnoj poziciji. On mora dobiti potporu za program povećanja poreznih stopa kako bi Njemačka uspjela zadovoljiti uvjete Europske unije iz Sporazuma o stabilnosti i rastu, koji se odnose na proračunski deficit koji ne smije biti veći od 3% bruto društvenog proizvoda. Tim povećanjem poreza Njemačka bi država povećala fiskalne prihode za 3,6 milijardi eura. Niti gospodarski druga država u Eurozoni nije u boljoj situaciji. Francuska je zabilježila prošle godine najniži rast bruto društvenog proizvoda u posljednjih šest godina. U 2002. Godini francusko gospodarstvo je raslo po stopi od 1,2%. Iz Udruge strojarskih proizvođača Švicarske, koji čini 40% ukupnog švicarskog izvoza, ponovno su upozorili kako jačanje švicarskog franka negativno utječe na njihovo poslovanje. U odnosu na prošlu godinu broj novih narudžbi je smanjen za 10,2%. U Udruzi smatraju kako bi tečaj euro/franak od 1,50 udvostručio njihove profite i što je važnije, povećao broj narudžbi već ove godine. Osnovni razlog jačanja franka, posebice u odnosu na dolar i nešto manje u odnosu na euro je Irak. U situaciji globalne nesigurnosti švicarska neutralnost, niska inflacija i suficitna platna bilanca predstavljaju magnet za ulagače. Švicarska središnja banka nema više puno mogućnosti da oslabi franak. Kamatna stopa je ionako vrlo niska i kreće se oko 0,50%, dok bi eventualna devizna intervencija u sadašnjoj situaciji bila osuđena na neuspjeh. "Viša inflacija i slab rast, svakako nije najbolja kombinacija za ekonomiju". Ovako analitičari vide sadašnje stanje američkog gospodarstva. Proizvođačke cijene skočile su u siječnju za 1,6%, što predstavlja najveći skok od siječnja 1990., te je puno više od očekivanih 0,5%. Na rast proizvođačkih cijena najveći utjecaj ima iračka kriza uslijed koje je poskupjelo loživo ulje i benzin. Ovaj porast proizvođačkih cijena još se nije značajnije odrazio na maloprodajne cijene koje su tijekom siječnja porasle za očekivanih 0,3%. Unatoč velikom padu vrijednosti dolara Amerikanci još uvijek više kupuju uvezenu robu nego što uspijevaju potaknuti domaći izvoz. To se najbolje vidi na bilanci vanjske trgovine koja je prosincu bila u deficitu za rekordnih 44,2 milijarde dolara, a za cijelu prošlu godinu 435,2 milijarde dolara. Od toga najveći deficit ikada ostvaren prema jednoj državi je onaj SAD-a s Kinom od 103,1 milijarde dolara.