Naši osiguratelji, potaknuti činjenicom da se uspješan rezultat u osiguranju kasko motornih vozila brzo topi, razmatraju, među inima, i ponovno uvođenje klauzule o isključenju iz kasko pokrića šteta koje nastanu zbog grube nemarnosti vlasnika ili vozača osiguranog vozila. Da podsjetimo: takva klauzula postojala je u uvjetima osiguranja prije petnaestak i više godina kod svih osiguravajućih društava u ondašnjoj Jugoslaviji. Ona još uvijek postoji u uvjetima njemačkih, austrijskih itd. osiguratelja. No, isto tako pamtimo i razloge zbog čega je ta klauzula izbačena iz uvjeta osiguranja. Izbačena je zbog toga što je generirala vrlo veliki broj sporova, što osiguratelji nikada nisu bili na čistu kako će određeni slučaj na sudu završiti i kakvo će stajalište sud ili bolje rečeno, pojedini sudac, zauzeti. A zašto je bilo tako? Zbog toga što pojam gruba nemarnost predstavlja pravni standard prilično nedefiniranog sadržaja. To znači da se njegov sadržaj ne može unaprijed odrediti, već se određuje tek nakon ostvarenja slučaja. Kako su ljudi koji rješavanju štete, osigurateljevi likvidatori ili pak suci, ipak samo ljudi, s različitim shvaćanjem sadržaja istoga standarda - razlike i pravna nesigurnost su potpuno razumljive. Gruba nemarnost se obično definira kao ponašanje na način kako se ne bi ponašao prosječan vozač. Ako prelistamo stare presude možemo vidjeti što su sve sudovi proglašavali grubom nemarnošću: prolazak kroz crveno svjetlo, pretjecanje preko pune crte, pretjecanje u zavoju, pretjecanje kolone vozila, vožnja brzinom znatno većom od dopuštene, ostavljanje nezaključanog vozila s ključem u bravi, vožnja bez ispravnih svjetala, vožnja s izlizanim gumama, vožnja bez zimske opreme na zaleđenim ili snijegom pokrivenim prometnicama, itd. Zlo je u tome što svaki od nabrojenih slučajeva i ne mora biti gruba nemarnost. Recimo, previd crvenog svjetla zbog zamišljenosti vozača, zbog obiteljskih problema, zbog problema na poslu... Pretjecanje kolone zbog krive ocjene radi li se o koloni ili ne ... Pretjecanje preko pune crte? Koliko bi prosječnih vozača u određenim okolnostima to učinilo! O brzini da i ne govorimo: nije svako prekoračenje brzine gruba nemarnost - u protivnom promet bi bio nemoguć! Zato ako se namjerava uvesti isključenje iz osiguranja šteta počinjenih grubom nemarnošću, kažu neki, trebalo bi unaprijed odrediti njen sadržaj. Znači li to unaprijed navesti slučajeve koji će se smatrati grubom nemarnošću? Takvo nabrajanje, međutim, nužno bi dovelo do zanemarivanja posebnih okolnosti pojedinog slučaja, pa bi se pod grubu nemarnost mogli svrstati i oni koji to nisu. Korist koja bi se mogla dobiti uvođenjem pojma grube nemarnosti među razloge gubitka prava na osigurateljnu zaštitu mogla bi biti daleko manja od štete. Sporovi, do kojih će neminovno doći, povećat će troškove i uzrokovati loše rezultate u toj vrsti osiguranja. Povjerenje osiguranika u kasko osiguratelje doći će pod znak pitanja, pošto se unaprijed sa sigurnošću neće moći odrediti ishod pojedine štete. Zato nam se čini da je bolje ne mijenjati postojeće uvjete osiguranja, koji nemaju pojma "gruba nemarnost".