Na domaćem tržištu vodi se velika rasprava oko visine inoduga. Dug je dosegnuo razinu od 80% bruto društvenog proizvoda. U apsolutnom iznosu dug je nešto veći od 22 milijarde eura. Zbog toga u Hrvatskoj narodnoj banci zvone zvona za uzbunu. Čini mi se da u HNB reagiraju sa nekoliko mjeseci kašnjenja, jer dug nije nastao u zadnjem mjesecu prošle godine. On se kontinuirano povećava već nekoliko godina. Zbog toga je HNB pooštrila uvjete pod kojima se banke smiju zaduživati u inozemstvu. Sada je stopa obvezne granične pričuve povećana sa 24 na 30 posto. Drugim rječima za svakih millijun eura zaduženja iz inozemstva banke će morati beskamatno deponirati kod naše centralne banke 300.000 eura. Čak se spominjala i pedeset postotna stopa, usljed koje bi vrlo vjerojatno porasle kamatne stope na kredite, što sada ipak nije u interesu države. U svakom slučaju biti će zanimljivo kada započnu pregovori s Europskom unijom, budući da su temelji zajedničke europe baziraju na slobodi kretanja robe, ljudi i kapitala. Krajem idućeg mjeseca dospijevaju državne euroobveznice. Emisija je iznosila 500 milijuna eura. Država je najavila kako će navedenu emisiju reprogamirati zaduživanjem na domaćem tržištu. Kako ne bi došlo do većih turbulencija na domaćem "plitkom" tržištu, jer je riječ o gotovo 4 milijarde kuna, Hrvatska narodna banka je donijela odluku o smanjivanju omjera devizne aktive i devizne pasive sa sadašnjih 35 posto na 32 posto. Ovo smanjenje preračunato u apsolutne brojeve iznosi oko 4 milijarde kuna. Na taj način je HNB amortizirala moguće potrese koji bi se bez te odluke zasigurno dogodili na domaćem tržištu. Krajem tjedna objavljen je podatak o trgovinskom deficitu najvećeg svjetskog gospodarstva. Na godišnjoj razini deficit SAD iznosi rekordnih 617,7 milijardi dolara, dok je deficit za mjesec prosinac 56,4 milijarde dolara. Očekivanja kako će se smanjiti trgovinski i proračunski deficit , te više kamatne stope bili su glavni razlog ove kratkotrajne korekcije tečaja eura i dolara. Nedavno je početak smanjivanja ovih deficitnih blizanaca najavio i predsjednik američke centralne banke Alan Greenspan. Kao razlog smanjivanja trgovinskog deficita Greenspan vidi u činjenici da su izvoznici iz eurozone počeli dizati izvozne cijene prema SAD, budući da im je jedan dio profitne marže prošle godine bio "pojeden" zbog jačanja eura u odnosu na dolar. Kako je riječ o predsjedniku Feda ove riječi su uzete posve ozbiljno i moguće je da se američki dolar oporavi u narednim tjednima do tečaja 1,25. Ovogodišnja korekcija tečaja eura i dolara od 7 posto, nešto je niža od prošlogodišnje korekcije koja je iznosila 9 posto. Inače, postotak korekcije tečaja izveden iz dugoročnih, povijesnih kretanja iznosi 12 posto.U nedavnom jačanju američke valute trgovci su očito zaboravili da su prije nekoliko tjedana dvije centralne banke smanjile izloženost svojih deviznih rezervi u američkoj valuti za 4 milijarde dolara. Stoga vrlo je vjerojatno kako će svaki pad eura u odnosu na dolar biti prilika centralnim bankama da diverzificiraju svoje devizne rezerve.