Hrvatska narodna banka odlučila se obračunati s inozemnim dugom. Na prošlotjednom savjetu HNB donešeno je nekoliko odluka (tj. izmjena odluka) u tom pravcu. Prva mjera se odnosi na graničnu obveznu pričuvu. Stopa granične obvezne pričuve, koju su banke dužne obračunavati na povećanje svog inozemnog zaduženja, povećava se s 30 na 40 posto. Kako stoji u priopćenju razlog za to je u činjenici da se iznova ubrzalo inozemno zaduživanje. Dakle, na 100 eura inozemnog zaduženja banke sada trebaju izdvojiti na poseban račun kod HNB 40 eura, a na ta izdvojena sredstava HNB im neće plaćati nikakvu kamatu. Na savjetu Hrvatske narodne banke izneseni su podaci da se osnovica za obračun granične pričuve smanjila sa siječanjskih 6,2 milijarde kuna na 5,9 milijardi u ožujku, te se opet u travnju povećala na čak 8,8 milijardi kuna. Broj kreditnih poslova s inozemstvom za prošli mjesec, koje banke sa sjedištem u Hrvatskoj moraju prijaviti Hrvatskoj narodnoj banci, također svjedoče takvom trendu. Povećanje obveze trebalo bi bankama inozemno zaduživanje učiniti manje isplativim (skupljim), te ih upozoriti da je središnja banka spremna i na jače zaoštravanje. Neslužbeno, ukoliko se trend inozemnog zaduživanja ne smanji Hrvatska narodna banka će najvjerojatnije podignuti spomenutu stopu na 50 posto. Ova izmjena odluke donesena je kako bi se kretanje inozemnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod zadržala unutar okvira dogovorenih s Međunarodnim monetarnim fondom. Druga mjera se odnosi na obveznu rezervu. Sve banke u Hrvatskoj moraju na ukupne kunske i devizne izvore sredstava izdvajati kao obveznu rezervu 18% iznosa tih izvora. Vrlo dobra kunska likvidnost međubankarskog sustava bila je jedan od razloga za izmjenu odluke o obveznoj rezervi. U priopćenju Hrvatske narodne banke stoji da su poslovne banke svakodnevno plasirale u prekonoćni depozit kod HNB-a oko 900 milijuna kuna, te da se ukupni dnevni višak likvidnosti u posljednje vrijeme kreće oko 1,3 milijarde kuna. Stoga je HNB odlučio da na obračunati devizni dio obvezne pričuve koji se izvršava u kunama povećava sa 42 na 50 posto, te na taj način iz međubankarskog sustava povuče višak kunske likvidnosti. Taj višak likvidnosti, prema mišljenju Hrvatske narodne banke, mogao je aktivirati određene inflatorne pritiske i na taj način se nepovoljno odraziti na cjelokupan gospodarski sustav Hrvatske. Zadnji primjer kako poboljšati profitabilnost "poduzeće" je posljednja odluka HNB-a da kamatu na sredstva kunskog dijela obvezne pričuve koje banke izdvajaju na račune kod HNB-a smanji sa 1,25 na 0,75 posto, a stopu na izdvojeni devizni dio obvezne pričuve s dosadašnjih 75 na 50 posto od referentnih stopa za ključne valute. Dakle, za eure sa 1,50 na 1 posto, a na dolar sa 2,25 na 1,50 posto.