Hrvatska centralna banka odlučila je još jednom stisnuti banke. Na prošlotjednoj sjednici odlučeno je da se poveća stopa izdvajanja kunskog dijela devizne obvezne rezerve sa dosadašnjih 35% na 42%. Postotak će se povećavati u dva koraka, u studenome sa 35% na 40%, te u prosincu sa 40% na 42%. Za one koji neznaju banke su dužne na svoje izvore, kako kunske tako i devizne, izdvajati određeni iznos deviza i kuna na račun kod Hrvatske narodne banke. Ta stopa je sada jednaka i za kune i za devize te iznosi 19%. Od 19% devizne obveze do sada se izdvajalo 35% u kunama, a ostalih 65% u devizi (eur ili usd). Naša centralna banka je sada povećala postotak s 35 na 42 čime je povukla dodatne kune s međubankarskog tržišta. Analitičari očekuju da zbog ovih mjera HNBa neće doći do značajnijeg povećanja kamatnih stopa na kunu na međubankarskom tržištu zbog vrlo dobre kunske likvidnosti bankarskog sektora. Procjenjuje se da će naša centralna banka ovom mjerom povući nešto više od milijarde kuna iz bankarskog sektora. Hrvatska narodna banka već je tijekom kolovoza ove godine stisnula monetarnu politiku povećanjem stope izdvajanja kunskog dijela devizne rezerve s 25% na 35%. Tada je kamatna stopa na prekonoćne depozite na međubankarskom tržištu skočila s 1,00% na 8,00%, dok je tečaj eura i kune pao sa 7,58 na 7,45. Tom je mjerom Hrvatska narodna banka povukla s međubankarskog tržišta novca oko 2 milijarde kuna. Ova mjera je donešena radi obuzdavanja kreditne ekspanzije banaka zbog koje je došlo do neravnoteže u platnoj bilanci kroz povećanje vanjskog zaduživanja. Početkom godine Hrvatska narodna banka je donijela odluku o reguliranju kreditne ekspanzije banaka na godišnjih 16% rasta kreditnih plasmana. Za svaki postotak viši od 16% (4% kvartalno) banke su obvezne upisati blagajničke zapise HNB u dvostrukom iznosu prekoračenja po stopi od 0,5% godišnje. Uz ovu mjeru HNB je nadovezala i dnevnu obvezu banaka da 35% ukupnih deviznih izvora drže u deviznoj kratkoročnoj aktivi. Također, na prošlotjednoj sjednici donešena je odluka po kojoj će Hrvatska narodna banka plaćati bankama na izdvojene kune po obračunu obvezne rezerve kamatu od 1,25%. Do sada je naša centralna banka plaćala 1,50%. Ova odluka je posebno zanimljiva jer je dvostruko nepovoljna za banke. Prvo, smanjivanjem kamatne stope na kune koje su banke obvezne izdvajati smanjuje se njihov profit na godišnjoj razini za 0,25%. Drugo, kamatna stopa od 1,25% ne pokriva niti stopu inflacije koje je prema posljednjim podacima za mjesec listopad iznosila 1,50% na godišnjoj razini. To znači da banke gube na realnoj vrijednosti svog novca kojeg MORAJU izdvajati na račun kod Hrvatske narodne banke. Zanimljivo je zašto naša centralna banka ne plaća kamatu u visini stope inflacije, tako da je barem novac banaka zaštićen od inflacije.