Da ovaj tjedan na domaćem tržištu ne prođe u znaku godišnjih odmora pobrinula se Hrvatska narodna banka. Nakon što je prije nekoliko mjeseci očigledno bezuspješno naša domaća centralna banka krenula u boj s financijskim institucijama za smanjivanje vanjskog duga za kraj ovog mjeseca najavljene su nove mjere i aktivnosti kako bi se vanjskom dugu stalo na kraj. Da samo podsjetim prije nekoliko mjeseci monetarni autoritet Hrvatske uveo je ograničenje na kreditnu aktivnost banaka na maksimalno dozvoljeni godišnji rast plasmana od 16% (ili 4% kvartalno). Takva odluka HNB proizašla je iz činjenice da su se domaće banke jeftino zaduživale u inozemstvu, a tako prikupljena sredstva bi skupo plasirale u Hrvatskoj. Za svaki iznos plasmana koji je veći od dozvoljenog banka koja plasira slobodne kune mora upisati dvostruko veći iznos od prekoračenog u vidu blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke na rok od 91 dan uz diskont od 0,50% uz zabranu trgovanja istima na sekundarnom tržištu. Nedavno je guverner izjavio da ako se nastave dosadašnji trendovi posljedica bi mogla biti povećanje vanjskog duga za 2,2 milijarde američkih dolara, odnosno vanjski dug mogao bi dosegnuti 21 milijardu dolara, što je 75 posto BDP-a, dok bi deficit platne bilance vrlo teško ostao na razini od 5,5 posto, kako je predviđeno Memorandumom MMF-a, već bi mogao narasti i do osam posto. Dakle, uzaludne su bile sve izjave o samostalnosti odlučivanja naše centralne banke, te je razvidno da našom monetarnom politikom ipak upravlja Međunarodni monetarni fond preko "svog agenta" Hrvatske narodne banke. Guverner HNB-a Željko Rohatinski sazvao je za 27. kolovoza izvanrednu sjednicu Savjeta Hrvatske narodne banke na kojoj bi trebali odlučiti o povećanju stope deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto, kako bi usporio rast vanjskog duga. Tim bi potezom bila povučena 2,1 milijarda kuna kunske likvidnosti, a mjera se počinje primjenjivati od 8. rujna, Ne bude li to dovoljno, guverner je jučer najavio da će povećati i opću stopu devizne rezerve sa 19 na 22 posto, čime bi imobilizirao još oko dvije milijarde kuna. Zadnja opcija, za koju guverner u ovom trenutku vjeruje da neće biti potrebna, bit će kapitalne restrikcije, odnosno uvođenje depozita od 30 posto za zaduženja u inozemstvu. Rezultat ovih guvernerovih izjava bio je na međubankarskom tržištu vidljiv već početkom ovog tjedna. S obzirom da je ovih dana kunska likvidnost na bankarskom tržištu izuzetno niska, drugim rječima vlada daleko veća potražnja za kunama od ponude kamatna stopa na međubankarske prekonoćne pozajmice vrtoglavo je skočila s razine od 1,50%-2,00% na nevjerojatnih 6,00%-6,50%. Kolika je velika potražnja za kunama vidljivo je i iz izvješća s Tržišta novca u Zagrebu gdje je u prva dva dana ovog tjedna potražnja iznosila 1,100 milijuna kuna dok je ponuda bila "mizernih" 400 milijuna kuna. Kako nedostaje slobodnih kuna na tržištu banke su primorane prodavati eure, što rezultira nezadrživim jačanjem kune u odnosu na euro. Od prošlotjednog međubankarskog tečaja 7,55 ovih dana se za jedan euro treba izdvojiti oko 7,45 kuna, što predstavlja pad vrijednosti eura na tjednoj razini od 1,30%. Sada će biti zanimljivo vidjeti koliko će Hrvatska narodna banka biti doslijedna s obzirom da je guverner izjavio kako neće dozvoliti rast kamatne stopa na blagajniče zapise na rok od 35 dana, koja sada iznosi prosječnih 2,55%. Pitanje je također tko će upisivati takve zapise kada se na kraći rok međubankarski može ostavariti nekoliko puta veći prinos.