Hrvatska narodna banka je čvrsto odlučila stati na kraj inozemnom zaduživanju. Na posljednjoj sjednici Savjeta HNB donešena je odluka da se na sva izdanja vrijednosnih papira domaćih banaka uvede posebna obvezna pričuva. Stopa te obvezne pričuve iznosi 55 posto, a iznos će se beskamatno izdvojiti na račune kod HNB. Unatoč ovoj poprilično restriktivnoj mjeri Raiffeisenbank Austria dd je krajem prošlog tjedna izdala petogodišnju kunsku obveznicu uz kamatnu stopu od 4,125%. Ukupna emisija iznosi 600.000,000 kuna; od tog iznosa će morati deponirati kod HNB 330.000,000 kuna po nula posto kamate. Pored ove nove odluke koja se odnosi na izdavanje vrijednosnih papira, banke danas izdvajaju 55 posto beskamatnog depozita na sva inozemne izvore. Na taj način HNB pokušava obuzdati kreditnu aktivnost banaka, koja se većim dijelom financira iz inozemstva. Takva dinamika zaduživanja potiče uvoz i pogoršava deficit tekućih transakcija platne bilane, te stvara pritisak na aprecijaciju tečaja kune. HNB već duže od godine dana muku muči s inozemnim dugom. Prvotno je granična stopa na sva ino zaduženja banaka iznosila 24 posto (sredinom 2004. godine). Kasnije je ona nekoliko puta povećana, prvo na 30 posto, pa na 40 posto, da bi krajem prošle godine ona povećana na današnjih 55 posto. Baza za izračun inozemnog duga banaka se također mijenjala, tj. povećavala (širila) na povezane osobe, jamstva dana kijentima kod ino zaduživanja, kao i na sredstva primljena od lizinga koji su u posebnom odnosu s bankom. Povećanje granične obveze trebalo bi bankama zaduživanje učiniti manje isplativim. Kreditna aktivnost banaka prema gospodarstvu i stanovništvu bila je prošle godine prilično jaka. Godišnja stopa rasta plasmana u prošloj godini iznosila je oko 17 posto ili u apsolutnoj brojci banke su plasirale gotovo 150 milijardi kuna. Od toga se oko 52 posto ili 78 milijardi kuna odnosi na plasmane stanovništvu, dok se ostatak od 72 milijarde kuna plasiralo poduzećima. Krediti stanovništvu bilježe rast u 2005. godini od 20 posto, dok su plasmani poduzećima godišnje narasli za 14 posto. Da li će ovakva odluka, odnosno poskupljivanje izvora, dignuti kamate na kredite? Mišljenja sam da neće. Na našem bankarskom tržištu vlada velika konkurencija i svako bi povećanje kamate na kredite bilo vrlo vjerojatno pogubno za tu banku. Najvjerojatnije će banke biti primorane da povećaju svoje pasivne kamatne stope. Na taj način bi se mogla privući štednja građana koja bi predstavljala "zdravu" osnovicu za plasiranje kredita. Zanimljiva je konstatacija nekih analitičara kako je HNB možda mogao selekcionirati kredite na način da uvede veću stopu izdvajanja na kredite plasirane ka direktnoj potrošnji (nenamjenski, potrošački), dok bi stambeni i investicijski krediti bili izuzeti iz obračuna za izdvajanje depozita kod HNB.