Šok prošlotjednih terorističkih napada u Londonu trebao bi svakako utjecati na usporavanje gospodarskog rasta vodećih svjetskih ekonomija, no prema mišljenju analitičara to se ipak neće dogoditi. Svijet je iskustveno poučen već sličnim događajima u SAD (New York) i Španjolskoj (Madrid) tako da zadnji teroristički napad neće imati značajniji utjecaj na globalnu ekonomiju. Prema već "standardnoj proceduri" u kriznim situacijama smrt i materijalna šteta nastala eksplozijama u transportnom sustavu Londona trenutno su utjecala na pad vrijednosti dionica i nafte, te rastom vrijednosti švicarske valute i zlata. Reakcija tržišta je bila brza, no još je brža bila stabilizacija stanja, odnosno vraćanje cijena na prethodno trgovane razine. Izvučeni su podaci o američkoj ekonomiji nakon napada 11. rujna. Američko gospodarstvo je, kasnije se pokazalo, nakon tih napada izašlo iz višegodišnje recesije, a u zadnjem kvartalu 2001. godine stopa rasta potrošnje stanovništva u SAD je potukla 15 godišnji rekord. Za očekivati je da će u takvim situacijama stanovništvo više štedjeti, a manje trošiti što u američkom primjeru nije bilo slučaj. Jedan analitičar je tako brzu normalizaciju svjetskog tržišta protumačio kroz priču o tome što se događa dan poslije. Tada, prema mišljenju analitičara, većina ljudi ustaje te se pita što da radi danas, te u pravilu nastavljaju svoj uobičajan način života. Izgleda da je tržište postalo imuno na takve terorističke napade. U periodu nakon napada 11.09. u SAD je cijena nafte pala za 27 posto, dok je prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu pao za 30 baznih poena. U slučaju napada na London cijena nafte je pala za 2 posto, dok je prinos na američke državne obveznice pao za 6 baznih poena. Burzovni indeksi su nakon napada na SAD pali za 11 posto, dok je nakon prošlotjednog napada taj pad bio manji od 1 posto. Ipak na prošlotjedne napade nije ostala imuna britanska funta. Ona je pala ispod razine tehničke podrške od 1,7480 dolara za jednu funtu što je najniži tečaj u posljednjih 19 mjeseci. Bombaški napadi su povukli funtu naniže, a vrlo velika vjerojatnost da će Engleska centralna banka naredni mjesec smanjiti kamatu na funtu otvorila je vrata za daljnji pad funte u odnosu na dolar do 1,70, što je gotovo 25 centi ispod dvanaestgodišnjeg maksimuma kojeg je funta dosegla krajem prošle godine. Analitičari smatraju kako je to očekivanje o smanjivanju kamate na funtu osnovni razlog slabljenja funte, a prošlotjedni napad je samo pojačao ta očekivanja. Britanska kamata od 4,75 posto je znatno viša od američke, no gledajući kroz duži vremenski period ta se razlika iz kvartala u kvartal smanjuje, prvenstveno zbog agresivnije politike američkog FED koji je svaki put na posljednjih devet sjednica podigao kamantu stopu na dolar. U nedavnoj anketi, 22 od 27 analitičara smatra kako će Bank of England idući mjesec smanjiti kamatu na funtu za 25 baznih poena. Smrtonosni bombaški napadi u Londonu najvjerojatnije neće promjeniti dosadašnju politiku Europske centralne banke, koje se može složiti u krilaticu "čekaj i gledaj". Napad će najvjerojatnije imati vrlo malen utjecaj na ekonomsko povjerenje Eurozone u kojoj nije Velika Britanija. Europska centralna banka je ostavila kamatne stope na euro na dosadašnjih 2 posto, a kao glavni predmet promatranja su posljedice nastale padom eura i rastom cijena nafte, te praćenje inflacije i gospodarskog rasta. Europska centralna banka nije dirala kamatnu stopu na eura u posljednjih 25 mjeseci.