Kada će i za koliko američka centralna banka podignuti referentnu kamatnu stopu na dolar? Najvjerojatnije tijekom lipnja za 25 baznih poena. Većina analitičara, kao i čelništvo FEDa slažu se sa činjenicom da američka privreda raste po vrlo visokim stopama. Malu sumnju u nastavak brzog rasta američkog gospodarstva unio je podatak o nešto lošijoj slici u sektoru zapošljavanja. No ako se sagledaju protekli ciklusi rasta američke privrede može se uočiti da zapošljavanje u pravilu nije moglo pratiti trend rasta gospodarstva, odnosno u prvim kvartalima je stopa rasta proizvodnje bila uvijek viša od stope rasta zapošljavanja. Najvjerojatnije je jedan od razloga takvog stanja činjenica da u početku ciklusa jačeg gospodarskog rasta nije dostignuta razina pune iskorištenosti kapaciteta tako da je i potreba za zapošljavanjem niska. No da li je sadašnja razina zaposlenosti doista još uvijek preniska da bi FED morao dizati kamatnu stopu. Tijekom nedavne recesije u SAD-u je zabilježen porast stope nezaposlenosti. Ona je i dalje znatno viša od najniže zabilježene stope tijekom 2000. godine od 4,00%. Treba uzeti u obzir da je vrhunac zapošljavanja tijekom 2000. godine predstavljao jedno ekstremno i neodrživo stanje na tržištu rada SAD-a. Tada je dostignuta razine tzv. pune zaposlenosti. U tom je periodu nominalan trošak plaća na godišnjoj razini porasta za 6,00%, odnosno realan rast plaća je iznosio 4,00% - najviši rast od 1973. godine. Sadašnja stopa nezaposlenosti od 5,7% još uvijek je ispod višegodišnjeg prosjeka. Prosječna stopa nezaposlenosti u periodu 1970.-2003. iznosi 6,25; u periodu 1980.-2003. prosjek iznosi 6,30%; te u periodu 1990.-2003. taj je prosjek 5,60%. Realni rast plaća, koji može imati utjecaja na porast inflacije, je tijekom posljednjih godinu dana zabilježio znatan rast. Plaće realno rastu oko 2,50%, odnosno nominalno oko 4,50% na godišnjoj razini. Jedan od faktora kojeg američka centralna banka gleda a ima utjecaja na inflaciju je i iskorištenost kapaciteta. Analitičari smatraju kako ovaj pokazatelj nema više onakvu važnost, odnosno ulogu, kakvu je imao ranije. Prije je vrijedilo nepisano pravilo da kada iskorištenost kapaciteta dosegne razine iznad 80% tada će proizvođačke cijene krenuti na više, odnosno inflatorni pritisci će jačati. Danas kada sve veći dio gospodarstva ovisi o informatizaciji učinak iskorištenosti kapaciteta u tom dijelu ekonomije je teško mjerljiv. Onaj drugi dio iskorištenosti kapaciteta koji je bio donekle mjerljiv, a odnosio se na industrijske pogone većim dijelom je usljed procesa globalizacije prebačen iz SAD u zemlje s nižim troškovima proizvodnje. Analitičari računaju kako bi američki FED ubrzo trebao započeti s podizanjem kamatne stope na dolar. Smatra se da povećanje kamate od 100 baznih poena ne bi ugrozilo američku privredu, te da bi i takva, viša kamatna stopa bila poticajna za američko gospodarstvo. Takva razmišljanja se baziraju na očekivanoj stopi inflacije od 2,00%, čime bi se usljed podizanja kamatne stope na dolar od 100 baznih poena realna kamatna stopa kretala oko nule. U periodu od 12 mjeseci očekuje se da će američka centralna banka podignuti referentnu kamatnu stopu na dolar za 150-200 baznih poena, dakle s današnjih 1,00% očekuje se da će kamata u periodu od 12 mjeseci narasti do 2,50%, odnosno 3,00%.