Investicijskih fondova ima sve više i više i na domaćem tržištu kapitala. Od 1995. godine, kada se pojavila Breza Invest, kao preteča zatvorenih investicijskih fondova, pa do danas, na tom je planu prilično dosta toga napravljeno, iako smo još uvijek na samom početku. Investitorima stoje na raspolaganju otvoreni investicijski fondovi, zatvoreni investicijski fondovi, privatizacijski investicijski fondovi, a mirovinskom reformom od početka ove godine, domaće je tržište kapitala "bogatije" i za krupne institucionalne ulagače, mirovinske fondove. Investicijski fondovi prikupljaju sredstva od velikog broja individualnih investitora kako bi ta sredstva ulagali u različite financijske instrumente, dionice, obveznice, kratkoročne vrijednosne papire, nekretnine i sl., ovisno o svojoj politici investiranja. Iz diverzifikacije portfelja proizlazi i jedna od osnovnih prednosti fondova, a to je smanjenje rizika ulaganja, odnosno investitor sa manje kapitala može razviti ulaganjem u fond raznolikiji portfelj. Osim toga, svoj kapital prepušta na upravljanje stručnjacima, a i troškovi investiranja su značajnije niži. Postoji niz različitih investicijskih fondova, s obzirom na kriterije njihove podjele, primjerice otvoreni i zatvoreni, zatim rastući fondovi, koji ulazu u nove kompanije sa mogućnošću snažnoga rasta, sektorski fondovi, koji ulazu u dionice iz određenog sektora (npr. telekomunikacijski, tehnološki), index fondovi, koji ulazu isključivo u dionice koje se nalaze u sastavu nekog od tržišnih indexa (npr. Dow Jonesa ili S&P-ija). Treba spomenuti i niz fondova koji ulažu isključivo u obveznice, pa tako postoje fondovi koji ulažu u državne obveznice, u municipalne obveznice, spekulativne obveznice (one sa kreditnim rejtingom ispod BBB-) ili kako se još one zovu "junk bonds". Kako bi pokrili troškove poslovanja i realizirali profite, fondovi naplaćuju i razne provizije, kao što i uzimaju postotak od imovine kojom upravljaju. Glede provizije, neki fondovi naplaćuju ulaznu proviziju - front-end load, neki izlaznu, back-end load, a neki obje provizije, a neki uopće ne naplaćuju provizije, no-load funds, već samo godišnju naknadu, kao postotak od imovine. Na američkom tržištu kapitala na raspolaganju ima toliko fondova da se je prosječnom investitoru veoma teško odluciti gdje uložiti. Ukoliko se gleda profitabilnost fondova u posljednja tri mjeseca, tada su najbolje prošli fondovi koji su ulagali u zlato. U.S. Global Investors World Gold i U.S. Global Investors Gold Shares zaradili su 36% odnosno 33% na godišnjoj razini. Ako pak gledamo prosječnu profitabilnost na dulji rok, pet godina, tada su najuspješniji fondovi bili tehnološki, sa prosječnim godišnjim povratima od oko 38% (Kinetics Internet, Wasatch Micro Cap itd.).