U 2023. automobili u Hrvatskoj odvozili su 18,8 % kilometara manje od europskog prosjeka prije nego što su doživjeli nesreću
Nijedan automobil nije imun na nesreće i normalno je da vozila pretrpe manju ili veću štetu svakih nekoliko godina. Poznavanje kilometraže automobila može reći mnogo o njegovoj prošlosti, uključujući i koliko je puta mogao biti oštećen.
Kako bi pomogli s ovim problemom, tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical provela je istraživanje u Hrvatskoj kako bi utvrdili koliko kilometara automobil obično pređe prije nego što se dogodi nesreća.
Broj prometnih nesreća u Hrvatskoj raste
Pružatelj povijesti vozila odredio je vezu između kilometraže automobila i stope nesreća u razdoblju od 2021. do 2023. Podaci su pokazali da je u 2021. godini vozilo prešlo 150.077 km prije nego što je doživjelo nesreću, u 2022. 131.503 km, a u 2023. 119.638, što sugerira da su automobil danas češće oštećeni.
Međutim, povećana razina štete može se pripisati i putovanjima nakon pandemije, koja su se znatno povećala od 2020.
„Vozilo s kilometražom od 300.000 kilometara moglo je doživjeti gotovo tri nesreće. Međutim, čak i mali udarac ili ogrebotine se također kvalificiraju kao nesreća, pa bi kupci rabljenih automobila trebali saznati kakvu je štetu vozilo pretrpjelo prije kupnje određenog automobila”, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.
Iako manja oštećenja ne bi trebala utjecati na odluku o kupnji određenog vozila, ozbiljna nesreća može značiti da automobil ima strukturalna oštećenja i možda nije siguran za vožnju.
Vozila u drugim europskim zemljama imaju manje nesreća
Slični trendovi vezani za oštećenja kao u Hrvatskoj zabilježeni su i u susjednoj Mađarskoj, koja je sa 167.574 km u 2021. došla na 149.244 km u 2023. Prosječan mađarski automobil sada vozi 18.000 km manje nego prije nekoliko godina dok ne doživi prometnu nesreću.
Kao što sugerira istraživanje, 2023. automobili u Hrvatskoj odvozili su 18,8 % manje kilometara manje od europskog prosjeka prije nego što su doživjeli nesreću. To znači da Hrvati oštećuju svoje automobile češće od vozača u drugim zemljama, što može potaknuti neke neiskrene prodavače da sakriju povijest automobila.
„Kupci ne bi trebali tretirati rabljene automobile kao potpuno nova vozila. Svaki vozač očekuje da će njegovo vozilo biti u dobrom stanju, ali to nije uvijek slučaj u pravom životu. Procjenjujemo da je 52,4 % rabljenih vozila oštećeno barem jednom. Zato bi provjera povijesti trebala igrati važnu ulogu u cijelom procesu kupnje automobila, zajedno s probnom vožnjom i fizičkim pregledom u ovlaštenom servisu”, kaže Buzelis.
