Sve češće se kao opravdanje za slabosti gospodarstva eurozone spominje zaustavljanje rasta najveće svjetske ekonomije SAD-a. To zaustavljanje prema tvrdnjama ekonomskih dužnosnika iz država eurozone naštetilo je europskim izvoznicima i europskom gospodarstvu. No brojke govore drugačije, nije Amerika glavni krivac posustajanju europskog gospodarstva. Neto izvoz iz eurozone je narastao u posljednjih godinu dana. Slaba domaća potražnja, a ne vanjska potražnja uzrokovali su smanjeni rast gospodarstva eurozone. Zašto su ekonomije eurozone slabe, a posebno Njemačka? Prije uvođenja eura njemački ekonomisti bojali su se da će Europska centralna banka (ECB) pod utjecajem zemalja s višom stopom nezaposlenosti, kao što su Francuska i Italija, provoditi labaviju monetarnu politiku (niža kamatna stopa) nego što bi u toj situaciji provodila njemačka centralna banka (Bundesbank). No sve je upravo suprotno očekivanjima njemačkih ekonomista. Kamatna stopa u eurozoni je visoka, a njemačko gospodarstvo posustaje. Rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u drugom kvartalu u Njemačkoj iznosio je 1,1%, odnosno samo 0,1% na godišnjoj razini. U Italiji BDP je narastao 0,9% u drugom kvartalu (0,2% g/g), a u Španjolskoj 1,8% (2,0% g/g). Za Francusku se očekuju također nešto bolji podaci. Nedavni pad indeksa poslovnog povjerenja u eurozoni naveo je većinu analitičara da smanje svoja očekivanja o rastu BDP eurozone na 1,0%. Prema podacima Europske komisije rast BDP u eurozoni u drugom kvartalu iznosio je 0,3%, a na godišnjoj razini zabilježen je rast od 0,6%. Za usporedbu rast gospodarstva SAD je još uvijek iznad 2% na godišnjoj razini. Pravi barometar stanja u gospodarstvu je potrošnja u maloprodaji, jer stanovništvo je to koje najviše osjeća na vlastitoj koži kada ekonomija raste ili pada, prema svojoj kupovnoj moći. Prema podacima Njemačkog federalnog statističkog ureda realni promet u maloprodaji je tijekom srpnja pao 0,9% na mjesečnoj razini, odnosno 1,7% na godišnjoj razini. Sličan podatak potrošnje stanovništva kojeg izračunava Njemačka centralna banka, a koja u računicu uzima i prodaju automobila i benzina na crpkama pokazuje još gore brojke - mjesečni pad od 2,4%, te godišnji pad od 4,1%. Njemačko Ministarstvo financija objavilo je podatak o razini industrijskih narudžbi za mjesec srpanj. Suprotno očekivanjima tržišta o rastu od 0,5%, nove narudžbe su pale za 0,9%, odnosno na godišnjoj razini je pad od 0,6%. Još uvijek je veliki jaz između ekonomija bivše istočne i zapadne Njemačke. Na istoku su narudžbe pale za 4,5%, dok je na zapadu smanjenje od 0,6%. U prošlotjednu lošu sliku najvećeg europskog gospodarstva savršeno se uklopio i podatak o padu industrijske proizvodnje u srpnju u odnosu na lipanj od 1,0%. Na godišnjoj razini pad iznosi 1,9%. U nekadašnjoj istočnoj Njemačkoj pad industrijske proizvodnje iznosio je 3,5%, dok je u zapadnom dijelu pad 0,8%. Zašto ECB nije ne smanjuje kamatnu stopu koja iznosi 3,25%, dok za usporedbu u SAD iznosi 1,75%? ECB se još uvijek se boji inflacije. Mada inflacija iznosi 1,9% što je nešto niže od 2,0% koliko je ECB odredila kao maksimalno dozvoljenu, podatak o razini inflacije kada se izuzmu cijene hrane i energenata iznosi 2,5%. Zbog prošlotjednih podataka povećana su očekivanja investitora u smanjenje kamate na euro do kraja godine. Tržište očekuje smanjenje od 25 baznih poena što se najbolje vidi na cijeni Euribor futures ugovora koji dospijeva u prosincu, a na najvišoj razini je u zadnjih godinu dana i iznosi 96,910. Budući da niti u SAD gospodarski pokazatelji nisu sjajni analitičari očekuju da će se tečaj dvije najvažnije svjetske valute dolara i eura kretati oko paritetnog tečaja- jedan dolar za jedan euro. Drugim riječima do kraja ove godini prema procjenama analitičara neće se ponoviti onakve fluktuacije tečaja euro-dolar kao što su bile u prvoj polovici godine kada je dolar oslabio, odnosno euro ojačao za 8%.