Američki promet u maloprodaji tijekom svibnja zabilježio je minimalan rast. Prema podacima Ministarstva trgovine SAD-a promet je povećan za 0,1% u odnosu na travanj kada je zabilježen pad od 0,3%. U apsolutnim brojkama promet u maloprodaji u svibnju je iznosio 308 milijardi američkih dolara. U trenucima kada američka centralna banka podrobno prati sve pokazatelje američkog gospodarstva u nadi kako će ono započeti snažniji rast, ovaj podatak ih neće u potpunosti zadovoljiti. Ovo je jedan od važnijih gospodarskih pokazatelja iz razloga što potrošnja Amerikanaca čini gotovo dvije trećine ukupnog bruto društvenog proizvoda SADa. Snažan pad cijena nafte neznatno je smanjio američki trgovinski deficit u travnju, mada je on još uvijek na rekordnim razinama od 42 milijarde dolara. Prosječna cijena uvezene nafte pala je ožujskih 30,27 na 26,02 dolara po barelu. To je najveći mjesečni pad cijene uvezene nafte od ranih devedesetih prošlog stoljeća. Inače, iznos trgovinskog deficita je bio u skladu s tržišnim očekivanjima. Posebno je zanimljiv podatak o indeksu proizvođačkih cijena kojega izračunava američko Ministarstvo rada. Indeks mjeri cijene plaćene poljoprivrednicima, tvornicama i rafinerijama za njihove proizvode. Tijekom svibnja cijene su pale za 0,3%, a ako se iz njih izuzmu volatilne cijene energenata i hrane zabilježen je rast cijena od 0,1%. Ovakav podatak malo je smanjio pritisak na one koji strahuju od pojave deflacije u SAD, prvenstveno se misli na američku centralnu banku FED, mada analitičari smatraju kako i nadalje postoji velika opasnost od njene pojave, te stoga očekuju na narednoj sjednici FEDa smanjivanje kamatne stope na američki dolar koja danas iznosi 1,25%. Takva očekivanja će i nadalje biti uteg koji će vući američku valutu dolje u odnosu na euro. Francuski ministar financija Mer u jednom tjedniku je izjavio kako današnji tečaj eura i dolara nije problematičan i na očekivanoj je razini, jedino što brine je brzina kojom je euro jačao do sadašnjeg tečaja. S jedne strane europski izvoz polako posustaje zbog jakog eura no s druge strane jak euro omogućava jeftiniji uvoz, posebice nafte, čime se smanjuje pritisak na inflatorna kretanja unutar Eurozone. Kako gospodarstvo lagano pati uslijed jačeg eura vidljivo je i u jakoj automobilskoj industriji. Uvoz automobila u Eurozonu s dalekog istoka lagano raste budući da uz jačanje eura na japanski jen i ostale tamošnje valute njihovi automobili dobivaju na konkurentnosti. Uvoz automobila iz Japana u prvih pet mjeseci ove godine veći je za 4,7% u odnosu na prošlu godinu. Slična situacija je i s automobilima iz Južne Koreje čiji uvoz u Europsku monetarnu uniju je povećan u odnosu na prošlu godinu za 10,3%. Zbog lošeg stanja europske ekonomije, te zbog jeftinije supstitucije s Dalekog istoka jedna od važnijih gospodarskih grana Eurozone bilježi neslavne rezultate. Zabrinutost europskih radnika oko sigurnosti radnih mjesta natjerala ih je da značajno smanje kupovanje automobila. Svi europski proizvođači automobila bilježe pad prodaje tijekom svibnja i to Volkswagen grupa 5,8%, talijanski Fiat pad od 15,9%, PSA Peugeot-Citroen 2,4%, te Renault 8,4%. Zanimljiv je podatak kako troškovi kupnje novog automobila, njegova osiguranja i godišnje prosječne potrošnje goriva čine u ukupnom prosječnom godišnjem prihodu radnika Eurozone stavku od 24%.