Države koje su nam do sada bile izuzetno skupe, sada su nam postale ipak malo jeftinije. Funta, te švedska i norveška kruna su tijekom posljednjih mjeseci izrazito pale u odnosu na euro. Svi oni koji su planirali svoje putovanje u Englesku, a opet se premišljali zbog jake funte, mogu početi s pakiranjem. Britanska funta je dotakla novo dno u odnosu na euro. Vrijednost funte je pala na 0.8900 za euro, odnosno gledajući na kunu funta vrijedi 8.20. Funta je prije godinu dana vrijedila nešto više od 10 kuna da bi do danas izgubila jednu četvrtinu svoje vrijednosti. Globalna kriza i recesija nije mimoišla niti Veliku Britaniju i kao rezultat usporavanja gospodarskog rasta javlja se sve slabija funta. Najave da bi Središnja banka Engleske mogla nastaviti sa spuštanjem kamatne stope dodatno će pritiskati funtu. Kamatna stopa na funtu iznosi 2,00 posto što je najniža razina od 1951. godine. Industrijska proizvodnja je tijekom listopada smanjena za 1,7 posto, što je najveći mjesečni pad u posljednjih šest godina. Na godišnjoj razini pad iznosi 5,2 posto, najviše od 1991. godine. Vrijednost nekretnina i dalje pada. Tijekom listopada vrijednost nekretnina je pala za 2,5 posto, dok je promet nekretninama na samo 55 posto od prošlogodišnjeg, odnosno najniži je u posljednjih 30 godina. Maloprodaja također prolazi kroz krizno razdoblje. Promet u maloprodaji je tijekom studenog u Engleskoj pao za 2,6 posto na godišnjoj razini, što je najveći pad u posljednje tri godine.

Valuta koja je također na povijesnom dnu u odnosu na euro je švedska kruna. Tečaj je trenutno oko 10.62, odnosno na kunu švedska kruna vrijedi 0.68. Prošli tjedan je Švedska središnja banka snizila kamatnu stopu na krunu za iznenađujućih 175 b.p. na 2,00 posto. Ujedno je snizila procjenu GDP-a i inflacije za 2009. godinu, zbog čega analitičari očekuju daljnje spuštanje kamatne stope. Švedska je, kao i većina ostalih država, u recesiji. Gospodarska aktivnost je tijekom drugog i trećeg kvartala pala za 0,1 posto. Industrijska proizvodnja i narudžbe su na najnižoj razini u posljednjih 15 godina, čime će izvozno orijentirana švedska ekonomija biti dodatno pogođena. Udio izvoza u ukupnom BDP-u Švedske iznosi 50 posto, zbog čega će globalna recesija imati negativan utjecaj na gospodarsku aktivnost te zemlje. Industrijska proizvodnja je tijekom listopada pala za 7,1 posto, dok su narudžbe za proizvodima iz Švedske pale za 14,8 posto. Kao rezultat usporavanja gospodarske aktivnosti javila se povećana nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti je u studenom narasla sa 5,7 na 6,2 posto, odnosno tijekom studenog je u Švedskoj zatvoreno 24,000 radnih mjesta. Slična sudbina je zadesila i norvešku krunu koja je u odnosu na euro pala na povijesno niske razine oko 9.23, odnosno na kunu oko 0.78. Norveška, koja je u top 10 proizvođača/izvoznika nafte, najviše trpi zbog sve niže cijene „crnog zlata“ na svjetskom tržištu zbog čega su se prihodi trgovinske bilance Norveške znatno smanjili.