U vrijeme kada sam bila bolesna umrla je bakina sestra. Bila je dementna, a stan koji je obećala ostaviti bratu i meni ostavila je susjedi. Za vrijeme ži­vota potpisala je i punomoć na štednu knjižicu kako bi joj susjeda mogla dizati novce prema potrebi.

Stan je već prodan prije no što je ona umrla. Kažu da je samo nestala na tri dana i proglašena je mrtva. Odmah je kremirana i mi smo kao drugi red nasljednika (prvi red je umro) saznali za njenu smrt tek godinu dana kasnije. I to od susjeda. Mi mislimo da se radi o ubojstvu iz koristoljublja. Što da učinimo?

 

U vezi dijela Vašeg pitanja koje se odnosi na sumnje na okolnosti smrt sestre Vaše bake mogu Vas jedino uputiti na nadležna tijela odnosno Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Glede dijela pitanja koje se odnosi na raspolaganja svojom imovinom koja je sestra Vaše bake učinila za svoga života, a za koja držite da su učinjena pod prisilom odnosno da sestra Vaše bake nije bila u mogućnosti rasuđivati kada je poduzimala takve radnje možete sudskim putem zatražiti da se takvi pravni poslovi utvrde ništetnima. Naime, kako navodite više pravnih poslova od izdavanja punomoći, potpisivanja ugovora, pa do oporuka bitno je naglasiti da Zakon o obveznim odnosima u članku 322. propisuje da je ništetan ugovor koji je protivan Ustavu RH, propisima ili moralu društva. Nadalje, oporuku može napraviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje i koja je navršila 16 godina. Ako nisu ispunjene te pretpostavke, oporuka je ništava. Činjenica ništavosti se utvrđuje u parničnom postupku pred sudom i pravo na isticanje ništetnosti ne zastarijeva. Bitno je istaknuti da ukoliko po utvrđenju ništetnosti nije moguće da se na Vas prenese pravo koje biste ostvarili da nije poduzeta takva pravna radnja, tada imate pravo na odgovarajuću naknadu u novcu sukladno članku 323. Zakona o obveznim odnosima.