Smanjiti ili ostaviti. Pred tom je dilemom ovaj tjedan Europska centralna banka. Većini onih koji su direktno ili indirektno upleteni u svijet financija ovih dana se u glavama vrti jedno pitanje, da li će Europska centralna banka ovoga tjedna smanjiti kamatnu stopu na euro. Prema posljednjim podacima o gospodarstvu eurozone nije teško dati odgovor na to pitanje. Povjerenje potrošača pada, gospodarstvo stagnira, a inflacija nije visoka. Odgovor je možda nedavno dao i član Upravnog vijeća Europske centralne banke Ernst Welteke: "Ako ustvrdimo kako neće biti srednjeročnih negativnih efekata oko rasta cijena, možemo promijeniti kamatnu stopu barem radi postizanja psihološkog efekta". Inflacija će u eurozoni prema preliminarnim podacima statističke agencije Eurostat s 2,3% koliko je iznosila u listopadu pasti na 2,2% u studenome. Mada je još uvijek iznad zacrtanih maksimalnih 2,0% inflacija prema mišljenju analitičara nebi smijela biti razlog za ostavljanje kamate na sadašnjem nivou. Ono što ide u prilog smanjivanju kamate je posljednji podatak Europske komisije o padu povjerenja potrošača eurozone na najnižu razinu u posljednjih pet godina. Indeks povjerenja potrošača je pao s -12 na -14 u studenome. Nakon pada vrijednosti indeksa povjerenja potrošača bilo je za očekivati da će promet u maloprodaji tijekom rujna zabilježiti pad i to najveći od ožujka 2000. godine od 2,1% m/m. Najviše zabrinjava podatak o povećanju indeksa očekivane nezaposlenosti u gotovo svim državama eurozone. Zadržavanje razine nezaposlenosti na oko 8% predstavlja jedan od uspjeha gospodarstva eurozone, posebice ako se prisjetimo da je nezaposlenost krajem 90-tih iznosila oko 11%. Stopa nezaposlenosti u eurozoni je već nekoliko mjeseci stabilna. No, najave velikih kompanija o novim otkazima nadviti će tamne oblake nad tržištem rada. Stoga će oživljavanje morala potrošača biti presudno za ekonomiju eurozone u idućoj godini. Povratak povjerenja potrošača je uz smanjivanje inflacije na ispod 2% glavni cilj krojača ekonomske politike eurozone bez kojih će rast gospodarstva u narednoj godini od 2,5-3,0% ostati samo pusta želja. No taj ambiciozan rast biti će vrlo teško i ostvariti. Nizu loših korporativnih vijesti glede zapošljavanja, kao zadnji pridodao se francuski telekomunikacijski div France Telecom najavivši ukidanje 20.000 radnih mjesta. U najvećem gospodarstvu eurozone, njemačkom, nakon izbora došlo je do povećanja poreza i smanjivanja poreznih olakšica kako bi se proračunska rupa koja je uvelike premašila dozvoljenih 3% BDP donekle zatvorila. Za 2002. godinu očekuje se deficit od 3,7% BDP, viši nego što je dozvoljen Ugovorom o stabilnosti i rastu, a da Njemačka neće imati nikakav "popust" kod ECB najavio je i Welteke. To se odmah manifestiralo u smanjivanju IFO indeksa poslovnog okruženja s 87,7 na 87,3. Također, najave novina Die Welt o povećanju broja nezaposlenih u studenome za 60,000 na 3,99 milijuna, a do kraja godine i na preko četiri milijuna nezaposlenih njemaca samo idu u prilog potrebi za smanjivanjem kamate na euro. Inače na posljednjoj sjednici ECB 07.studenog kamatna stopa je ostavljena nepromijenjena na 3,25%. Na tržištu se smanjivanje od 25 baznih poena smatra kao gotova stvar, dok se potajno veliki broj analitičara nada smanjivanju od 50 baznih poena. To potvrđuje i nedavna Reutersova anketa u kojoj su sudjelovali analitičari vodećih financijskih kuća, a pokazala je da samo troje od 57 analitičara smatra kako ECB neće dirati kamate. Dok Vi čitate ovaj tekst odgovor na početno pitanje biti će poznat.