Ekonomisti i financijski analitičari nisu u potpunosti sigurni kojim će smjerom krenuti europsko gospodarstvo. Prognoze stope gospodarskog rasta se kreću od 1 pa sve do 2,5%, puno šire nego što je to uobičajeno. U stvari na europsko gospodarstvo trenutno utječe mnogo različitih faktora. Dva najvažnija faktora, rast svjetskog gospodarstva i jačanje eura, vuku europsku ekonomiju u dva različita smjera. Pitanje je koji će faktor prevladati i time odrediti smjer gospodarstva eurozone. Analitičari se prisjećaju 2002. godine kada se također jako puno očekivalo od Europe da bi na kraju sva očekivanja prešla u veliko razočaranje. Nedavno objavljeni podaci o rastu bruto društvenog proizvoda eurozone u zadnjem kvartalu su bili ispod očekivanja te se stoga može i očekivati nešto lošija slika glede indikatora poslovnog optimizma u mjesecima koji slijede. Sa druge strane vrijednost eura je pala u odnosu na američki dolar za nekih 8%, te američko gospodarstvo bilježi lagani stabilan rast. Ti faktori bi trebali uvelike pomoći eurozoni da se trgne iz ove faze stagnacije. Analitičari vide nekoliko stvari - pokazatelja, na koje je potrebno posebno obratiti pozornost u narednim mjesecima a koji će uvelike odrediti budućnost gospodarstva eurozone. To je pokazatelj o količini inozemnih narudžbi za robom iz eurozone. Ako dođe do pada broja narudžbi iz inozemstva za robom koju proizvode poduzeća iz eurozone vrlo je vjerojatno da će doći i do pada industrijske proizvodnje. Ovdje je posebno bitno vidjeti gdje se nalazi tečaj eura i američkog dolara, odnosno koliki je utjecaj jačanja ili slabljenja eura na razinu izvoznih narudžbi. Drugi pokazatelj je indeks očekivanja zapošljavanja u industriji eurozone kojega izračunava Europska komisija, čiji rast rezultira povećanjem zaposlenosti u industriji i to najčešće usljed povećanja narudžbi za industrijskom robom, te povećanja obujma industrijske proizvodnje. Posljednji indikator na kojega upozoravaju analitičari je ISM indeks koji ptredstavlja razinu poslovnog očekivanja u SAD. Kao i u eurozoni tako i u SAD svaki mjesec se anketiraju nekoliko desetaka tisuća srednje velikih i velikih poduzeća o očekivanjima za narednih tri do šest mjeseci. Ocjenjuje se razina proizvodnosti, zapošljavanja, zaliha, energenata, plaća i ostalih faktora koji su važni u procesu proizvodnje. Putem određenih algoritama svi tako pristigli rezultatu ankete se valoriziraju kroz indeks čija vrijednost može biti iznad 50 kada je pitanje o gospodarskoj ekspanziji, odnosno ispod 50 kada je riječ u recesiji. Ukoliko američki indeks ISM padne na razinu od 55 analitičari smatraju kako je vrlo vjerojatno da će njegov europski pandam PMI pasti ispod vrijednosti 50- razinu na kojoj u pravilu Europska centralna banka započinje sa smanjivanjem kamatne stope. Još jedan pokazatelj koji će uvelike krojiti ekonomsku politiku eurzone je inflacija koja se opasno približava razini od 1,5% koja prema mšljenju većine analitičara predstavlja donju granicu koju prihvaća Europska centralna banka. Ukoliko inflacija padne ispod te razine vrlo je vjerojatno da će ECB biti primorana smanjiti kamatnu stopu na euro čime bi se razlika u kamatni stopama europe i SAD smanjila, naravno na štetu eura a u korist dolara. Sadašnja razlika u kamatnim stopama iznosi 100 baznih poena ( za EUR 2,00%; za USD 1,00%).