Što reći o kamatnim stopama za drugo polugodište 2007. godine. Očekivanja su da će se nastaviti dosadašnji trend rasta. Kamatne stope su jedan od važnijih faktora koji utječu na međuvalutarna kretanja. To najbolje potvrđuju tzv. "carry traderi". Oni se zadužuju u valutama s niskom kamatnom stopom (japanski jen, švicaski franak). Prodajom niskokamatnih valuta oni kupuju valute s visokim kamatnim prihodima (novozelandski dolar, australski dolar, turska lira, islandska kruna). Na taj način, pod uvjetom da nema većih oscilacija u tečaju, ostvaruju značajnu zaradu na razlici u kamatama. Europska središnja banka u posljednje vrijeme relativno uspješno komunicira s "vanjskim svijetom" što u prošlosti nije bio slučaj. Sada analitičari puno lakše predviđaju buduće poteze ECB. Za sada se očekuje još barem jedno povećanje kamate na euro. Nekako paralelno s ECB i Švicarska središnja banka podiže kamatnu stopu. Švicarska ekonomija je usko povezana uz ekonomiju Eurozone, (izvoz u Eurozonu čini gotovo 80 posto ukupnog izvoza Švicarske). Prema mišljenju analitičara najneizvjesnija situacija je oko kamatne stope na dolar. Početkom godine većina analitičara je bila uvjerena da će sljedeći potez FED biti smanjivanje kamate, no do toga nije došlo. Sada analitičari vrlo oprezno govore o budućim potezima FED. Recimo da većina njih smatra da će kamata ostati na dosadašnjoj razini. Naravno, u situaciji kada kamatne stope rastu pitanje je dali će se to odraziti na kredite stanovništvu koji su kod nas vezani uz euro ili švicarski franak. U tom kontekstu treba spomenuti i posljednje mjere HNB koje imaju za cilj smanjiti kreditnu ekspanziju banaka. Za sada, najvjerojatnije, neće doći do rasta kamatnih stopa na kredite, jer je konkurencija između banaka velika, ali s vremenom ćemo morati prihvatiti činjenicu da kamatne stope na kredite mogu i rasti, a ne samo padati.