Eto, ono o čemu sam već duže vrijeme pisao napokon se i dogodilo. Američka centralna banka je prvi puta nakon četiri godine podigla kamatnu stopu na dolar. Kamata je podignuta za 25 baznih poena te sada iznosi 1,25%. Ovaj očekivani potez uslijedio je nakon što je FED prošlih godina 13 puta smanjivao kamatu, od 6,50% do 1,00%. Ove godine je u SAD otvoreno oko 1,2 milijuna novih radnih mjesta. Takav rast ekonomije rezultirao je i nešto višom stopom inflacije. Stoga je ova odluka FED-a u potpunosti razumljiva, potrebno je malo obuzdati gospodarsku ekspanziju. Bushova administracija nije zabrinuta da bi se zbog ovog podizanja kamate mogla narušiti ukupna slika američke ekonomije, posebice zbog toga što se krajem godine u SAD održavaju predsjednički izbori. Neki analitičari smatraju da je sadašnji predsjednik FED Alan Greenspan "kriv" što je 1992. godine George Bush stariji izgubio na izborima pa će i zbog toga kraj ove godine biti u SAD posebno zanimljiv. Sadašnji predsjednik SAD je dao potpuno slobodne ruke američkoj centralnoj banci kod kreiranja monetarne politike. Bushova administracija je ovo podizanje kamate na dolar prokomentirala kao pozitivan znak da američko gospodarstvo raste i da su se mnogi amerikanci zaposlili. Prema mišljenju analitičara ovo je tek prvi korak u nizu dizanja kamate na dolar koji se očekuje. Već za idući sastanak FED (10. kolovoza) od 22 anketirana analitičara, njih 21 očekuje da će kamata na dolar opet biti podignuta za 25 baznih poena. Za kraj godine očekuje se da će kamata na dolar iznositi 2,00%, dok za kraj iduće godine analitičare vide kamatu na dolar na 3,75%. Ovakvim očekivanjima nije išao u prilog podatak Ministarstva rada o zaposlenosti u SAD. Podatak je bio ispod svih tržišnih očekivanja. Tijekom lipnja otvoreno je 112.000 novih radnih mjesta, dok se na tržištu očekivalo povećanje od 250.000. Stopa nezaposlenosti je ostala na dosadašnjoj razini od 5,6%. To je i glavni razlog pada vrijednosti dolara u odnosu na euro na tečaj iznad 1,23. Domaće financijsko tržište bogatije je za dva nova izdanja obveznica. Prošlog tjedna je izdana obveznica grada Koprivnice. Obveznica je "čisto" kunska. Vrijednost ukupnog izdanja je 60 milijuna kuna na rok od 7 godina, te nominalnu kamatnu stopu od 6,50%. Obveznica kotira na Zagrebačkoj burzi pod oznakom GDKC-O-0116A. Ovaj tjedan Republika Hrvatska, preko Ministarstva financija izdaje novu obveznicu s dospijećem 2007. godine u iznosu od 400 milijuna eura plativo u kunama s prinosom do dospijeća od 3,875%. Također je bilo zanimljivo i na domaćem deviznom tržištu. Nakon što je kuna ojačala u odnosu na euro do tečaja 7,33, na tržište je izašla Hrvatska narodna banka intervenirajući na način da kupuje eure za kune. Ukupno je kupila 27 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,3570. Ove godine je Hrvatska narodna banka otkupila od poslovnih banaka 190 milijuna eura, dok im je prodala 33 milijuna eura i to tijekom siječnja kada je kuna oslabila na euro do 7,71.