Kako se stvari znaju vrlo brzo izmjeniti najbolje pokazuju očekivanja s financijskog tržišta oko kamatne stope na euro. Početkom godine veliki broj analitičara je bio uvjeren da će Europska centralna banka ove godine početi s podizanjem kamate na euro. Evo, nakon što su prošla dva mjeseca broj onih koji su ostali kod te procjene je drastično smanjen, čak je više onih koji smatraju da će kamata ostati na sadašnjoj razini ili biti niža od sadašnjih 2,00%. Za sada je 30 postotna vjerojatnost da će ECB sniziti kamatu za 25 bazna poena do kraja šestog mjeseca. Takve špekulacije je početkom tjedna opovrgnuo izvor iz monetarnog vrha Eurozone rekavši kako su realne kamatne stope već sada oko nula posto što čini daljnje smanjivanje kamatne stope malo vjerojatnim. Naime, stopa inflacije je nešto niža od 2,00%, te iznosi za prošli mjesec 1,8% na godišnjoj razini. Problem bi se pojavio ukoliko bi euro nastavio jačati na razine iznad 1,30 što bi pojeftinilo uvoz i naftu na čiju cijenu Eurozona nema utjecaja. Jeftiniji uvoz bi pritiskao cijene na niže čime bi najvjerojatnije inflacija unutar Eurozone pala na 1,50% što nikako ne odgovara Europskoj centralnoj banci. Analitičari smatraju da bi jedino ovakav scenarij primorao ECB na spuštanje kamate na euro. Za sada 62% anketiranih analitičara smatra da Europska centralna banka neće dirati kamatnu stopu tijekom ovog mjeseca. Jačanje eura počelo se odražavati i na gospodarstvo Eurozone. Industrijski oporavak i rast postaju sporiji. Indeks koji pokazuje "sliku" gospodarstva Eurozone (Purchasing Managers Index) za veljaču je ostao na istoj razini kao i tijekom siječnja 52,5 čime je i dalje iznad granice od 50 bodova koja odvaja rast od recesije. Indikator iz kojeg se na neki način može predvidjeti budućnost je količina novih narudžbi. Indeks broja novih narudžbi je za veljaču niži i iznosi 54,6 dok je tijekom siječnja bio 55,4. Dakle očekuje se manji broj narudžbi u tvornicama Eurozone što će najvjerojatnije rezultirati i smanjivanjem obujma poslovanja te padom industrijske proizvodnje. Jak euro primorao je političare Eurozone na akciju. Političari traže smanjivanje kamatne stope na euro. U prvom redu ovdje su bili političari iz Francuske i Njemačke. Dva najveća gospodarstva Eurozone muku muče s oživljavanjem svojih ekonomija. S jedne strane ih pritišće visoka stopa nezaposlenosti, s druge veliki proračunski deficit. U tim kliještima čelnici Francuske i Njemačke izlaz vide u smanjivanju kamate na euro čime bi dodatno pojeftinili kapital i povećali konkurentnost europskih izvoznika. Da ne ostanu po strani, svoje viđenje situacije su dali i predstavnici udruge njemačkih izvoznika. Kako bi većina nas zaključila zasigurno su predstavnici udruge podržali nastojanja političara za nižom kamatom. Varate se, oni su zatražili od ECB da ne podlegne pritiscima političara, jer ukoliko se sada odluče smanjiti kamatnu stopu izgubit će na svom kredibilitetu, a takva politika kamatnih stopa naštetila bi euru u dužem periodu. Kažu da se njemačko gospodarstvo može nositi s jakim eurom te očekuju kretanje tečaja u rasponu od 1,23 do 1,28 dolara za jedan euro.