Euro bi mogao izgubiti na privlačnosti koju je do sada imao od strane centralnih banaka, koje kako bi ostvarile sve više prinose sve više diverzificiraju svoje rezerve. Posljednji politički problemi i sve manji gospodarski rast, te niska kamata na euro glavni su razlozi za takva razmišljanja. Od svog "rođenja" 1999. godine, euro je privukao mnoge centralne banke, posebno one u Aziji, koje su u euro pronašle priliku za investiranje. Tako je bilo nekad, sada su povrati na euro depozite niži od onih u SAD i po svemu sudeći kamatna razlika između dolara i eura biti će sve veća. Nakon Francuskog i Nizozemskog ne Europskom Ustavu temelji eurozone su opasno prodrmani. Jedna nedavno napravljena anketa pokazala je da od 58 anketiranih analitičara njih 5 posto smatra kako će u periodu od 10 godina doći do kolapsa EMU. Vjerojatnost da će do toga doći je vrlo mala, no u svakom slučaju sve se to treba ukalkulirati u cijenu. Europski političari izjavljuju kako je slabiji euro prilika za europske izvoznike i sveukupno gospodarstvo. Ovo sve je najvjerojatnije zabrinulo centralne banke kada je u pitanju ulaganje u zajedničku europsku valutu. Podaci Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju da se udio eura u svjetskim deviznim rezervama povećao dok je čitavi taj period udio američkog dolara je bio stabilan. Viša kamatna stopa na dolar može biti dobra za dolar jer privlači inozemne investitore u SAD. No sa druge strane postoji opasnost da se zbog jačeg dolara uspori gospodarski rast. Nakon što je tri godine zaredom dolar gubio na vrijednosti, ove godine potpomognut agresivnijom politikom američke centralne banke dolar jača. U posljednjih godinu dana kamatna stopa na dolar povećana je za 200 baznih poena, što je znatno više od kamata u EU i Japanu. Analitičari su u pravu kada upozoravaju da visoka kamata na dolar može naštetiti američkoj ekonomiji i to najviše građevinarstvu koje je motor i veliki gospodarski multiplikator. Trenutno je u SAD pravi procvat gradnje kuća, a njihova cijena je na rekordnim visinama. Na ovu situaciju je nedavno upozorio čelnik američke centralne banke Alan Greenspan. Pravi procvat novogradnje rezultirao je i povećanom potražnjom (potrošnjom) za namještajem i kućanskim aparatima potrebnim za uređenje tih novih stanova, koji su prema riječima kupljeni u 90 posto slučajeva potrošačkim kreditima. Alan Greenspan je već nekoliko puta ponavljao kako je za SAD trenutno najvažnija štednja. Analitičari kažu kako je rast novogradnje odličan za gospodarski rast, no sa druge strane će pad vrijednosti kuća najvjerojatnije doći s podizanjem kamate na dolar. To će rezultirati padom bogatstva prosječnih amerikanaca, a samim time i padom potrošnje što u konačnici može izazvati deflatorni pritisak. Sporiji gospodarski rast će zaustaviti FED u daljnjem podizanju kamate na dolar, čime će se smanjiti atraktivnost američke valute i opet otvoriti pitanje američkog trgovinskog i proračunskog deficita. Kada do toga dođe dolar će najvjerojatnije pasti u odnosu na euro na stare razine 1,30 - 1,35.