Priča počinje 1988. godine kada je Kina otvorila vrata, odnosno omogućila trgovanje kineskim yuanom po gotovo tržišnim uvjetima. Takva situacija trajala je do 1994. godine kada je pod motom "socijalistička tržišna ekonomija" Kineska vlada devalvirala domicilnu valutu za 33 posto u odnosu na američki dolar (tečaj je bio 8,70). Od tada pa do 2002. godine kineske vlasti dozvolile su lagano jačanje yuana do 8,28 za jedan američki dolar. Duže od dvije godine Kina se borila da održi yuan na istoj razini pred ogromnim inozemnim priljevom kapitala. To je uspijevala zbog jake državne kontrole. Prošli tjedan je pred velikim pritiskom SAD-a, Kineska centralna banka popustila i oslobodila tečaj yuana u odnosu na dolar za 2,1 posto. Kina je dugi niz godina imala fiksiran tečaj yuana za dolar čime je na sebe navukla bijes većine trgovinskih partnera. Ovom prekonoćnom revalvacijom kineski izvoz je poskupio za 2 posto. To je najvjerojatnije malo i zasigurno neće puno pomoći SAD-a, odnosno smanjivanju američkog trgovinskog deficita. Kina je u prvoj polovici godine izvezla robe u protuvrijednosti 342 milijarde dolara što je u odnosu na prošlu godinu porast od 33 posto. Zbog velikog pritiska SAD-a krajem prošlog tjedna tečaj yuana je ojačao sa 8,28 na 8,11. Tim potezom će Kina najvjerojatnije nakratko začepiti usta svima, ali na prvom mjestu SAD-u koje su tražile revalvaciju (jačanje) od 10 posto. Dugoočekivani potez kineskih vlasti iznenadio je mnoge na deviznom tržištu, dolar je po objavi vijesti pao sa 1,2150 na 1,2250, dok je japanski jen ojačao na dolar sa 112,60 na 110,60, odnosno u odnosu na euro sa 137,20 na 134,80. Pored toga što je Kineska centralna banka dozvolila jačanje yuana, također je odlučila vezati yuan uz košaricu valuta. Novi valutni režim omogućiti će Kini puno veću fleksibilnost kada je u pitanju upravljanje tečajem. Kineska valuta sada smije flukturirati +/- 0,3 posto dnevno u odnosu na američki dolar, te +/- 1,5 posto u odnosu na ostale svjetske valute. Na tržištu terminskih ugovora većina investitora vide kineski yuan u periodu od jedne godine jačim za desetak posto u odnosu na američki dolar. Od preostalih azijskih valuta honkonški dolar fluktuira u odnosu na američki dolar unutar uskog raspona 7,75 - 7,85. Malezijski ringit je dugi niz godina bio vezan na dolar po 3,80 sve do 1998. godine. Naime te godine azijske valute su bile u velikoj krizi što je navelo malezijske vlasti da uvedu košaricu valuta na koju će vezati ringit. Udjeli valuta unutar košarice su nepoznati. Indijski rupij se kreće unutar raspona od +/- 5 posto u odnosu na košaricu pet valuta najvećih trgovinskih partnera Indije. Singapurski dolar se kreće unutar granica koje su odredile monetarne vlasti u odnosu na košaricu valuta. Detalji o veličini raspona i sadržaju košarice su nepoznati javnosti. Pored japanskog jena najtrgovanija valuta je južnokorejski won. On gotovo slobodno fluktuira na deviznom tržištu, odnosno intervencije korejskih vlasti su vrlo rijetke.