Čak i sa snažnim rastom američka ekonomija ima problema sa kreiranjem novih radnih mjesta. Broj novozaposlenih indirektno utječe i na rast gospodarstva. Naime kod većeg zapošljavanja više ljudi ostvaruje prihode, odnosno raste im kupovna moć što im omogućava veću potrošnju. Veća potrošnja je glavni motor razvoja ekonomije u SAD. Većom potrošnjom povećava se potražnja za robom koju moraju poduzeća proizvesti, zbog čega neka od njih zapošljavaju nove radnike. I time se začarani krug zatvara. U tisku i među investitorima kao glavni razlog manjeg zapošljavanja se navode Kina i proces globalizacije u svjestskoj ekonomiji. No kada se provede analiza tržišta rada u SAD dobije se sasvim drugačija slika. Trend rasta zapošljavanja se popravlja, no još uvijek nije onakav kakav je bio u vrijeme ekspanzije američkog gospodarstva krajem 90-tih. Tijekom tog perioda mjesečno je u SAD posao našlo oko 254.000 amerikanaca. Početkom 2000. godine gospodarstvo SAD je ušlo u recesiju te je u tom periodu prosječno mjesečno posao izgubilo 157.000 amerikanaca. U protekle dvije godine američka privreda raste po visokim stopama rasta od oko 4% godišnje. No unatoč takvom rastu gospodarstva, zapošljavanje ne prati taj ritam. U prosjeku se zapošljava oko 60.000 amerikanaca mjesečno, odnosno za oko 195.000 manje nego krajem 90-tih godina. Tako da je sadašnja razina zapošljavanja tek na nekih 47% od razine pune zaposlenosti koja je bila u periodu predsjedovanja Billa Clintona. Zanimljivo je pogledati strukturu radnih mjesta, odnosno industrije koje su najviše ili najmanje zapošljavale radnika. Jedino je u grupi "privremeno" zaposlenih broj radnika veći nego što je to bio u zlatnim godinama (kraj 90tih). To je vrlo pozitivan signal budući da je to u pravilu znak za početak većeg zapošljavanja u gospodarstvu. Važno je istaknuti kako je razina zapošljavanja u industriji, posebno onoj gdje se proizvodi dugotrajna imovina, na razini zlatnih devedesetih. Stoga je vrlo upitno uvjerenje koje vlada na financijskom tržištu da su glavni krivci pada američke zaposlenosti Kina i globalizacija. Kod procesa globalizacije za očekivati je da će se radno intenzivni poslovi u "baznoj" industriji prebaciti u države s nižom cijenom radne snage, kao što je slučaj s Kinom, no brojke pokazuju sasvim drugačije. Osnovni razlog ovog "paradoksa" je slab američki dolar. Jeftina američka valuta omogućila je američkim proizvođačima da jeftinije proizvode za izvoz na štetu proizvođača iz Kanade, Japana i eurozone te na taj način kompenziraju određeni broj izgubljenih radnih mjesta. Daljnja analiza pokazuje da je najveći problem sektor uslužnih djelatnosti gdje je nivo zapošljavanja u odnosu na devedesete niskih 30%. Analitičari dijele uslužne djelatnosti na transportne usluge i na poslovne usluge. U ove prve se ubrajaju maloprodaja, veleprodaja i transport. Dok ove druge čine savjetovanje, informatičke tehnologije, marketing, knjigovodstvo i zabava. Za smanjivanje zaposlenih u prvoj grupi jedan od razloga može biti i sve veća uloga interneta u trgovini, dok za ovu drugu grupu je vrlo teško okriviti za gubitak zaposlenih Kinu budući da se na takvim radnim mjestima posao isključivo obavlja unutar SAD-a. Na kraju što reći, dolar će početi jačati tek kada se razina zapošljavanja u SAD poveća, a do tada vrlo vjerojatno ćemo ga vidjeti na 1.30 za euro.