Nakon što je ove godine ojačao na američki dolar sa 1,04 na 1,18, euro je uzeo mali predah- tzv. korekciju. Korekcija je nastala iz razloga što su investitori procijenili kako će druga polovica godine biti za vodeća svjetska gospodarstva bolja od prve, te izlaze s tržišta obveznica (koje je pridonijelo jačanju eura zbog viših kamata) i ulaze na tržište dionica (najviše u Japan i SAD). Prema procjenama analitičara, nakon ove korekcije tečaja (u trenutku pisanja članka tečaj eur/usd iznosi 1,1280) euro bi se do kraja godine trebao ustaliti na tečaju oko 1,20. Njemački kancelar Gerhard Schroeder zabrinut je zbog jačanje eura u odnosu na dolar. Ove godine euro je ojačao u odnosu na američku valutu za gotovo 13%, što predstavlja problem za njemačku izvoznu industriju koja je prošle godine držala njemačko gospodarstvo iznad granice koja dijeli recesiju od rasta. Narudžbe za industrijskom robom u Njemačkoj su tijekom svibnja pale na mjesečnoj razini za 2,2%, znatno više od očekivanog pada od 0,3%. Pad je prvenstveno uzrokovan smanjenim izvozom, odnosno smanjenom inozemnom potražnjom uzrokovanom globalnom gospodarskom krizom, te jakim eurom. Inozemne narudžbe pale su za 4,8%, dok su se domaće narudžbe povećale za 0,2%. Na godišnjoj razini narudžbe su manje za 5,8%. Narudžbe su važan indikator budućeg ekonomskog razvoja jer pokazuju potražnju za njemačkom industrijskom robom. Stopa nezaposlenosti u SAD je na rekordnoj visini u zadnjih devet godina, iznosi 6,4%. Tijekom lipnja poslodavci su ukinuli 30.000 radnih mjesta, dok je u periodu od ožujka 2001. kada je službeno potvrđena recesija u SAD do danas ukupno ukinuto više od 2,5 milijuna radnih mjesta. Gledajući po sektorima najveći doprinos povećanju nezaposlenosti dali su industrijski sektor (gubitak 56.000 radnih mjesta) i informatička industrija (10.000). U prilog činjenici da se stanje oko zapošljavanja neće još neko vrijeme bitnije popraviti pokazuje i podatak o prosječnom trajanju radnog tjedna koji je ostao kao i prošli mjesec na 33,7 sati. Analitičari smatraju da kako nije došlo do povećanja trajanja radnog tjedna, da nema niti potrebe za zapošljavanjem nove radne snage. Lošoj slici na tržištu rada SAD pridodao se i podatak o broju amerikanaca koji su po prvi puta zatražili pomoć za nezaposlene. On je prošli tjedan narastao na 430.000 s 409.000, puno više od očekivanih 410.000. Podatak koji je unio tračak nade u američko gospodarstvo je indeks aktivnosti uslužnih djelatnosti koji je narastao na 60,6 u lipnju, znatno više od tržišno očekivanih 55,0. Vrijednost indeksa iznad 50 sugerira na rast gospodarske aktivnosti u uslužnim djelatnostima. Inače uslužni sektor u Eurozoni, Velikoj Britaniji i SAD znatno je oživio tijekom lipnja, posebno se to odnosi na SAD i Veliku Britaniju. Kako se globalno gospodarstvo još uvijek grčevito bori na teškom terenu recesije, uslužni sektor pruža nadu kako bi druga polovina ove godine što se tiče gospodarskog rasta mogla biti bolja od prve. Indeks poslovne aktivnosti Eurozone kojega izračunava Reuter, a pokriva više od 2.000 kompanija, narastao je na 48,2 u lipnju s 47,9 koliko je iznosio u svibnju, no još uvijek je ispod vrijednosti 50 koja označava kontrakciju. U Velikoj Britaniji sličan indeks poslovne aktivnosti na najvišoj je razini u posljednjih sedam mjeseci. U lipnju je iznosio 54,5, što predstavlja značajan rast sa svibanjskih 51,9.