Nakon što je prošloga tjedna jačao, američki dolar je započeo gubiti na vrijednosti jer se procjenjuje da će kopneni rat s Irakom najvjerojatnije trajati još nekoliko tjedana, a ne nekoliko dana kako su u početku neki mislili povlačeći paralele s prvim Zaljevskim ratom. Strah od produženja rata najviše je utjecao na pad cijena dionica. Trend pada cijene zlata i nafte je zaustavljen, cijene obveznica rastu, a američki dolar je u padu i to s 1,05 na 1,09 dolara za jedan euro. Euro je ojačao iz još jednog razloga. Nakon što su u prvoj polovici ožujka azijske centralne banke masovno kupovale američku valutu kako bi zaustavile njen pad koji ne odgovara njihovim izvozno orijentiranim ekonomijama, one su u drugoj polovici ožujka te aktivnosti svele na minimum. S obzirom da još uvijek vlada velika nesigurnost oko ishoda rata u Iraku analitičari procjenjuju da će na tržištu biti velika volatilnost te vide tečaj euro/dolar unutar širokog raspona od 1,02 do 1,11. Ekonomski pokazatelji još uvijek su u sjeni zaljevskih događanja. Pored ogromnog deficita, kao najveći problem američkog gospodarstva postavlja se stanje na tržištu rada. Mada je broj Amerikanaca koji su zatražili socijalnu pomoć prošloga tjedna pao s 427.000 na 402.000 analitičari smatraju kako je takvo stanje još uvijek zabrinjavajuće. Tijekom veljače u američkom gospodarstvu je "nestalo" 308.000 radnih mjesta što je najveći pad u posljednjih godinu i pol. Američki bruto društveni proizvod koji predstavlja vrijednost svih roba i usluga proizvedenih unutar granica SAD je tijekom prošle godine narastao za slabih 2,4% što nije bilo dovoljno za otvaranje novih radnih mjesta. No nije sve baš tako crno. Poduzetnici su povećali svoja ulaganja u zadnjem kvartalu za 2,3% i to najviše u opremu i software. Profiti američkih kompanija narasli su u zadnjem kvartalu za 4,1% što je najveći kvartalni porast od 1999. godine. Nešto slično kao i s američkim dolarom, na pad eura u odnosu na funtu početkom mjeseca najviše je utjecaja imao razvoj situacije oko Iraka. Dok je vladao optimizam o brzoj pobjedi funta je rasla, kako taj optimizam kopni tako se i funta vraća u svoj prethodni višemjesečni trend padanja. Gledajući samo ekonomske pokazatelje funta je pod velikim pritiskom da oslabi. Potrošnja Britanaca slabi, investicije se odgađaju, a industrija je u slijepoj ulici. Povećava se pritisak na izvoz koji još jedini može potaknuti višu razinu proizvodnje. Kako je globalna potražnja u padu, jedini način da se potakne izvoz je slabija funta. Tako razmišljaju i u Engleskoj centralnoj banci, te naglašavaju kako niže kamatne stope i slabija funta u ovome trenutku predstavljaju dobrodošli stimulans za britansko gospodarstvo. Tržište je uvjereno kako su centralne banke vrlo uspješne kada je potrebno oslabiti domicilnu valutu, a najbolji primjer za to je Švicarska centralna banka koja je unatoč velikom riziku koji vlada zbog rata u Iraku uspješno oslabila vrijednost franka u odnosu na euro. Tečaj eura i franka je s razine 1,45 narastao na 1,48. Na domaćem tržištu Hrvatska narodna banka je uspješno obranila kunu na razini 7,70 kuna za jedan euro. Na zadnjoj deviznoj intervenciji centralna banka je prodala poslovnim bankama 54,5 milijuna eura po fiksnom tečaju 7,69. Prema trenutnoj situaciji na deviznom tržištu očekuje se početak trenda jačanja kune u odnosu na euro i to do tečaja 7,55.