Prošli tjedan je na jugu Francuske u sedamdesetoj godini preminuo čovjek koji je uveo zajedničku europsku valutu - euro i koji je bio prvi predsjednik Europske centralne banke, Wim Duisenberg. Predsjedovao je Europskom centralnom bankom od njena osnutka 1998. pa sve do 2003. godine. Duisenberg je bio jedan od najutjecajnijih bankara i pravi zagovornik ujedinjene Europe. Nizozemac je uveo euro u svakodnevnicu i u svaki dom, od Finske na sjeveru, pa do Grčke na jugu. Ekonomista po zvanju, Duisenberg je odstupio od predsjedovanja ECB krajem 2003. godine kada je njega nasljedio predsjednik Francuske centralne banke Jean Claude Trichet. Duisenberg je proveo najteže prve godine vođenja Europske centralne banke kada je uveden euro i kada je zajednička europska valuta pala u odnosu na američki dolar za tridesetak posto - sa 1,17 na 0,83. Također, to je bilo razdoblje kada su vodeći političari 12 država eurozone prepustila moć upravljanja kamatnim stopama i tečajem Europskoj centralnoj banci sa sjedištem u Frankfurtu. Duisenbergovi su govori bili toliko jednostaveni da su monetarnu politiku Europske centralne banake razumjeli gotovo svi. Bio je pravi predsjednik zajedničke eurozone i kada se veliki broj političara udružio u zahtjevu za smanjivanjem kamatne stope na euro i kada je vršen veliki pritisak na njega, on je odgovorio: "Čujem, ali ne slušam". Nakon kratke epizode u Međunarodnom monetarnom fondu, Duisenberg se vratio u Amsterdam gdje je predavao na tamošnjem sveučilištu, dok nije postao sajetnik, a kasnije i predsjednik Nizozemske centralne banke od 1982. do 1997. godine. Bio je na čelu Europskog monetarnog instituta, institucije koja je prethodila Europskoj centralnoj banci. Ta uloga ga je izbacila kao jedinog pravog kandidata za predsjednika ECB, pogotovo nakon neuspjelog dogovora Njemačke i Francuske oko izbora prvog predsjednika ECB. Školovan u anti-inflacijskom duhu njemačke Bundesbanke, čiju monetarnu politiku je na vrlo sličan način provodila i Nizozemska centralna banka Duisenberg je predstavljao pravog kandidata koji će učvrstiti kredibilitet ECB. Zahvaljujući njemu Europska centralna banka je postavila kao glavni cilj svog djelovanja stabilnost cijena unutar eurozone, te je postavljena granična vrijednost prihvatljive inflacije od 2 posto na godišnjoj razini. Duisenberg je bio novak u globalnim financijskim vodama. Kao takav našao se na čelu drugog po veličini gospodarstva (8 trilijuna dolara) sa gotovo 300 milijuna stanovnika. Sam je izjavio da ga je najviše iznenadilo to što je pored eurozone, morao pratiti i situaciju u SAD i Japanu, te u interakciji s njima provoditi monetarnu politiku.