Cijena sirove nafte snažno raste ove godine i to s početnih 30 USD za barel do današnjih 40 USD za barel. Rast cijene nafte je išao ruku pod ruku s rastom cijena sirovina i s porastom očekivanja o oporavku svjetskog gospodarstva. Također veliki utjecaj na kretanje cijene nafte imaju i zbivanja u Iraku. Vrijednost nafte je porasla u razdoblju godine kada cijena u pravilu pada zbog sezonske smanjene potražnje. Ovakva situacija je posebno zabrinjavajuća budući da su zalihe nafte na niskoj razini, a nadolazi razdoblje kada se potražnja za gorivom povećava zbog ljetnih turističkih putovanja, bilo automobilom ili avionom. Pitanje je dali će sadašnje rezerve biti dostatne da zadovolje nadolazeći porast potražnje. Međunarodna agecija za energiju predviđa da da će potražnja za naftom tijekom 2004 godine biti viša za 1,95 milijuna barela dnevno nego što je to bila prošle godine, što je porast od 2,5%. To je najveći porast u posljednjih 16 godina. Glavni uzrok koji stoji iza ovog porasta potražnje za naftom je Azija, najviše Kina. Gotovo 40% ukupne potražnje za naftom ove godine dolazi iz Kine, odnosno Kina potražuje oko 13% više nafte nego godinu dana prije. Time je Kina pretekla Japan koji je do sada bio drugi po veličini potrošač nafte, odmah iza SAD-a. Naravano, iza tolike potražnje stoji vrlo brzi rast kineskog gospodarstva koji zahtjeva i sve veću količinu nafte. Nije samo kriva potražnja za porast cijene, svoj obol su dali i proizvođači nafte. Tijekom veljače i ožujka članice OPEC-a su očekivale "tradicionalan" pad potražnje te su smanjile svoju proizvodnju. Početkom travnja članice OPEC-a su smanjile proizvodnju za 1 milijun barela dnevno na 23,5 mb/d. No dogodilo se sasvim suprotno, potražnje se povećala (ili se smanjila manje od očekivanog). Neslužbeno, članice OPEC-a su odbacile dogovor da se cijena nafte održava unutar okvira 22-28 dolara za barel. Analitičari smatraju da postoji nekoliko razloga za takvu odluku. Prvo, članice OPEC-a smatraju da plaćaju danak politike slabijeg dolara koju direktno provodi američka administracija. Drugo, cijena nafte je pala u posljednoj dekadi ako se uzme u obzir utjecaj inflacije. Treće, možda i najvažnije, članice OPEC-a žele svoj udio u dobiti koji je uzrokovan povećanom svjetskom potražnjom za naftom. Također, na smanjenu proizvodnju utječu i nemiri u Iraku, kao i sabotaže u iračkim rafinerijama. Prije američke intervencije Irak je proizvodio dnevno 3 milijuna barela. Danas proizvodnja iznosi nešto manje od 2 milijuna barela dnevno. Potražnja za naftom je podložna sezonskim kretanjima, tako je ona u proljeće najniža budući da sjeverna polutka više ne koristi naftu za grijanje. Tijeko ljeta potražnja za gorivom raste zbog povećane razine putovanja usljed godišnjih odmora, da bi se potražnja dodatno povećala krajem jeseni i tijekom zime zbog potrebe za grijanjem. Stoga je proljeće jedino razdoblje kada se mogu napraviti određene zalihe goriva. Ove godine to se nije dogodilo tako da će cijena nafte i dalje biti oko 40 USD za barel. Ako se cijena nafte održi na ovoj visokoj razini upitan je i oporavak svjetskog gospodarstva, a samim time i sve najave oko dizanja/spuštanja kamatnih stopa i sva očekivanja o kretanju tečajeva na deviznom tržištu. Također, ukoliko članice OPEC-a ne povećaju proizvodnju mogu dovesti u pitanje i svoju profitabilnost. Zbog nižeg rasta svjetkog gospodarstva bila bi i niža potražnja za naftom čime bi i cijena nafte pala, a samim time i prihodi naftnih izvoznika.