U skladu s odredbom iz čl. 10. st. 1. t. 6. Zakona o porezu na dohodak (NN. br. 177/04. - 136/15.), u primitke na koje se ne plaća porez na dohodak spadaju primici studenata i učenika na redovnom školovanju za rad preko studentskih i učeničkih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa od 50.000 kuna godišnje.

Za razliku od redovitih studenata koji poslove mogu obavljati tijekom cijele godine, redoviti učenici srednjih škola i korisnici učeničkih domova mogu obavljati povremene poslove samo za vrijeme ljetnog, proljetnog i zimskog odmora.

Posrednici u poslu zapošljavanja studenata (studentski i omladinski centri) dužni su u svojim evidencijama voditi podatke o pojedinačnim primicima studenata koje su isplatili studentima tijekom godine. Vjerodostojnu dokumentaciju za obračun zarade studentu/učeniku predstavlja potpisan i pečatiran ugovor o djelu od strane naručitelja posla (poslodavca) i izvršitelja (studenta/učenika), a u kojem treba biti navedeno vremensko razdoblje u kojem je posao od strane studenta/učenika izvršen, vrsta posla, iskazan broj odrađenih radnih sati za redoviti rad, noćni rad, rad blagdanom i rad nedjeljom, iskazana naknada za putne troškove (ako ih je bilo) i/ili naknada za topli obrok (ako je bilo). Temeljem takvog ovjerenog ugovora, posrednik (studentski/omladinski cen­tar) ispostavlja račun naručitelju posla (poslodavcu) kod kojeg je izvršitelj (stu­dent/učenik) obavljao posao.

Umnožak ukupnog zbroja odrađenih radnih sati i cijene sata koja je dogovorena za redovan rad i uvećane postotke za noćni rad, rad blagdanom i rad nedjeljom, predstavlja zaradu studenta. Zarada studenta predstavlja osnovicu za obračun posredničke provizije studentskog (12%) ili omladinskog (10%) centra, kao i obračun obveznih doprinosa za poseban doprinos za mirovinsko osiguranje osoba osiguranih u posebnim okolnostima (5%) i poseban doprinos za zdravstveno osiguranje osoba osiguranih u posebnim okolnostima (0,5%). Navedeno znači da ukupno opterećenje za naručitelja posla iznosi u slučaju redovitih studenata ukupna na­­­knada studentu za rad uvećana za 17,5%, odnosno za učenike ukupna naknada za rad učenika uvećana za 15,5%.

Ukoliko zarada studenta/učenika prelazi neoporezivi iznos od 50.000 kuna, iznos zarade koji prelazi 50.000,00 kn u poreznom se smislu smatra drugim dohotkom i podliježe plaćanju poreza na dohodak po stopi od 25% te možebitnog prireza ako je propisan prema prebi­va­li­štu­/uobičajenom boravištu učenika odnosno studenta. Ako je riječ o oporezivom iznosu zarade, prilikom isplate, posrednik (studentski/omladinski centar) će od dijela zarade koji podliježe oporezivanju porezom na dohodak po odbitku ustegnuti porez po stopi od 25% i možebitni prirez.

Neoporezivi dio primitka do 50.000 kuna godišnje može se studentu/učeniku isplatiti na tekući ili žiro-račun, dok se oporezivi dio primitka iznad 50.000 kuna godišnje obavezno mora isplatiti na žiro-račun studenta odnosno učenika.

Posrednici u zapošljavanju studenata odnosno učenika imaju obvezu podnošenja JOPPD obrasca Poreznoj upravi u kojem iskazuju podatke o iznosu isplaćene zarade, obračunanim i plaćenim obveznim do­prinosima i obračunanom i plaćenom porezu na dohodak i prirezu na svotu zarade koja prelazi godišnji neoporezivi iznos od 50.000 kuna.

Student ili učenik koji je tijekom godine radeći preko ovlaštenih posrednika ostvario zaradu veću od 50.000 kuna, pa je na dio te zarade platio porez na dohodak kao porez po odbitku, može u svojoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak ostvariti pravo na svoj osobni odbitak i tako ostvariti povrat dijela ili ukupno plaćenog poreza na dohodak i prireza.