Jean Claude Trichet, predsjednik Europske centralne banke, svojedobno je izjavio: "Ja nisam optimist. Ja nisam niti pesimist. Ja sam realist." Unatoč tome sve su prognoze ECB o ekonomskom rastu eurozone do sada bile preoptimistične. Stoga je Europska centralna banka još jednom revidirala svoju prognozu rasta. Sada se očekuje rast GDP od samo 1,6% u ovoj godini. U prosincu prošle godine predviđalo se 1,9 posto, a u prošlogodišnjem rujnu čak 2,3%. Također su smanjena i očekivanja za iduću godinu na 2,1 posto. Revidiranje naniže svojih prognoza postalo je pravilo kada je riječ o Europskoj centralnoj banci. Trenutne stope gospodarskog rasta u državama Eurozone su:
Austrija 1,50% Nizozemska 1,60% Belgija 2,60% Španjolska 2,70% Francuska 2,40% Finska 3,60% Njemačka 1,50% Grčka 4,20% Italija 0,80% Irska 2,80% Portugal 0,60% Eurozona-ukupno 1,80%
Među analitičarima vlada mišljenje kako će najvjerojatnije ECB opet revidirati svoje prognoze gospodarskog rasta budući da se sve kalkulacije rade po tečaju EUR/USD 1,30, mada većina eminentnih svjetskih banaka predviđa jačanje zajedničke europske valute krajem ove godine što će umonogome otežati život europskih izvoznika. Druga stvar na koju Europska centralna banka nije u potpunosti točno računala je cijena nafte za koju su u ECB-u koristili prosječnu cijenu od 45 USD za barel, dok je njena cijena ove godine iznad 50 USD za barel. Pored toga što je europski gospodarski rast mizeran, predsjednik ECB Jean Claude Trichet je nedavno najavio kako će naredni pomak službene kamate na euro biti najvjerojatnije na više. Može se reći kako je to prilično bizarno. Neki ekonomisti smatraju da je bolje smanjiti trenutnu kamatu na euro (iznosi 2,00%) budući da je stopa inflacije 1,9%, te se očekuje daljnje smanjivanje inflacije do 1,6 posto, što je ispod stope od 2,00% koliko je zacrtano u monetarnoj politici ECB-a. Višak likvidnosti koji se pojavljuje nižim kamatnim stopama za sada nije utjecao na porast cijena roba i usluga. Ta likvidnost je podigla cijene imovini, posebice stambenim prostorima. Cijene kuća u Francuskoj i Španjolskoj su porasle u godinu dana za gotovo 17 posto, dok je u eurozoni kao cjelini taj rast bio umjereniji te iznosi 8,5%, što je niže nego u Velikoj Britaniji i SAD. Najvjerojatnije je da će Europska centralna banka i dalje provoditi politiku toplo-hladno kada je u pitanju kamatna stopa na euro, odnosno tržištu će biti dosta teško proniknuti što ECB misli.