Na domaćem tržištu hrvatska kuna je lagano jačala u odnosu na euro. Na međubankarskom tržištu dotakla je tečaj od 7,43 što je bio signal Hrvatskoj narodnoj banci za intervenciju. U petak je HNB kupila 80 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,4611. Time je naša centralna banka privremeno zaustavila jačanje kune. Republika Hrvatska izdala je ovaj tjedan novu čisto kunsku obveznicu na rok od 5 godina. Ukupna emisija iznosi 3 milijarde kuna uz kupon od 6,75%. Švicarsko je gospodarstvo neočekivano usporilo rast u zadnjem kvartalu prošle godine. Razlog tomu je nešto sporiji rast europskog gospodarstva za koje je Švicarska usko vezana. Švicarska vlada smatra da još ne prijeti opasnost od recesije. U posljednja tri mjeseca prošle godine bruto društveni proizvod Švicarske je pao za 0,1% čime je zacementirano stajalište analitičara da će kamatna stopa na švicarski franak još neko vrijeme biti nepromijenjena. Za ovu godinu Švicarska vlada očekuje rast GDP od 1,5%. Najveći problem Švicarske je vrlo velika izloženost prema Eurozoni, posebice prema Njemačkoj. Kako je bruto društveni proizvod eurozone stagnirao u zadnjem kvartalu, dok je Njemački pao za 0,2% nije teško zaključiti kakav će biti podatak o GDP Švicarske. Ono što opet postaje predmet interesa sudionika financijskih tržište su centralne banke, posebice one azijske. Južna Koreja je najavila da će svoje devizne rezerve, koje su tradicionalno u američkom dolaru, možda već ove godine diverzificirati u nekoliko valuta. To bi moglo dovesti do određenih poremećaja na deviznom tržištu budući da se govori o brojci od 200 milijardi dolara. Zabrinutost zbog diverzifikacije deviznih rezervi gurnula je krajem prošle godine američki dolar na povijesni minimum u odnosu na euro - 1,3667. Centralne banke sa procjenjenim rezervama u visini od oko 4 trilijuna dolara predstavljaju ozbiljne "igrače" na devizom tržištu. Službene rezerve su ključne za države sa fiksnom tečajnom politikom jer služe za obranu tečaja kada dođe do pritisaka na stabilnost domicilnih valuta. Ovakva praksa, akumuliranja velikih deviznih rezervi, postala je pravilo nakon krize azijskih valuta 1999. godine. Azijske države također kupuju dolare kako bi zaustavile jačanje svojih valuta budući da su njihova gospodarstva izrazito izvozno orijentirana. Tradicionalno azijske države ulažu u američke obveznice čime uvelike pomažu financiranju američkog deficita. Inače, dalekoistočne azijske države upravljaju s oko 2,4 trilijuna dolara deviznih rezervi, najviše od bilo koje regije na svijetu. Postoji tendencija da se devizne rezerve počnu koristiti za razvojne projekte, pa je tako Kina investirala 45 milijardi dolara svojih rezervi u dokapitalizaciju svojih banaka. Tajvan želi jedan dio svojih deviznih rezervi iskoristiti za pomoć poduzećima pri uvozu strojeva. Indijska centralna banka jedan dio svojih rezervi, oko 15 milijardi dolara, planira utrošiti na izgradnju infrastrukture.