Ovih dana uvoznici zasigurno zadovoljno trljaju ruke. Naša, draga nam kuna ponovno je počela jačati u odnosu na euro. Nakon što je prošli mjesec pala na najniži tečaj ikada zabilježen u odnosu na euro u svojoj kratkoj povijesti od 7,73 trend se sada okrenuo. Kuna jača na silno zadovoljstvo svih onih koji uvoze, a na veliku žalost svih onih izvoznika do kojih bi nam trebalo, kako nas savjetuju ekonomski stručnjaci, najviše stati. Trenutno se za jedan euro treba izdvojiti 7,40 kune, što je za oko 4% manje nego mjesec dana prije. Teško ćemo mi tako izravnati našu deficitnu bilancu zbog koje je Hrvatska narodna banka digla toliku prašinu prošle godine. U principu prašina se još nije niti slegla, već će se najvjerojatnije još dodatno dignuti. Osnovni razlog jačanja kune je velika potražnja za domaćom valutom na međubankarskom tržištu zbog potrebe banaka da održavaju obveznu rezervu. Kamatna stopa se nalazi na povjesno visokim razinama; na prekonoćne pozajmice se kreće iznad 10%, a za one na tjedan do mjesec dana oko 8%. Iz Hrvatske centralne banke najavljuju kako će morati revidirati svoju monetarnu politiku za ovu godinu budući da se očekuje nešto niži gospodarski rast, nego što je početkom godine bio očekivan. HNB je bazirala svoju politiku na osnovi rasta GDP-a od 4% i proračunskog deficita od oko 3% GDP-a. Nova hrvatska vlada predviđa gospodarski rast od 3,2%, odnosno proračunski deficit od 4,5% bruto društvenog proizvoda. Kako bi pokrila proračunski deficit i vratila oko 21 milijardu kuna duga i kamata vlada ove godine planira izdati nove obveznice na stranom i domaćem tržištu. Za idući mjesec se planira izdavanje desetogodišnjih euro obveznica ukupnog iznosa od 500 milijuna eura, a za drugu polovicu godine izdavanje samurai obveznica nominiranih u japanskim jenima. Vladu također početkom travnja očekuju pregovori o novom stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom čime bi nova ekonomska politika dobila zeleno svjetlo od ove važne institucije. Svako dodatno zaduživanje posebno zabrinjava centralnu banku, pogotovo zbog činjenice kako se hrvatski vanjski dug približava vrijednosti od 80% bruto društvenog proizvoda. Kako bi centralna banka održala zadovoljavajuću količinu kuna o opticaju i održala rast novca po stopi od 10% godišnje otkupiti će samo protuvrijednost od oko 200 milijuna dolara zaduženja kojega država učini u inozemstvu. Za sve ostale iznose država će morati prodavati devize na otvorenom tržištu. Također Hrvatska narodna banka je limitirala ukupan iznos otkupa deviza od komercijalnih banaka na 100 milijuna dolara za ovu godinu. Hrvatska narodna banka je na dvije ovomjesečne devizne intervencije kojima je htjela zaustaviti jačanje kune, otkupila od komercijalnih banaka 75 milijuna eura. Kao dodatnu mjeru destimuliranja inozaduživanja navodi se i uvođenje kapitalnih restrikcija po kojima bi komercijalne banke koje se zaduže u inozemstvu morale određeni postotni iznos zaduženja bezkamatno deponirati kod Hrvatske narodne banke. Velika kreditna ekspanzija glavni je razlog velikog vanjskog duga Hrvatske koji je krajem 2003. godine iznosio oko 23 milijardi američkih dolara. Centralna banka je prošle godine ograničila kreditni rast banaka na 16% godišnje, s projekcijom za ovu godinu od 14%. Dakle, uzevši u obzir gore navedeno za pretpostaviti je kako će se jačanje kune nastaviti.