Još samo 13 dana do odluke američke centralne banke oko podizanja kamatne stope na dolar. Ono što se još sa sigurnošću ne zna je za koliko će biti podignuta. Da li za 25 ili za 50 baznih poena. Dolar je u petak bio opet u ofanzivi . Sa tečaja 1,23 u odnosu na euro ojačao je na 1,20. Ovakva fluktuacija tečaja dolar mogla bi biti karakteristična za ovaj mjesec zbog toga jer se američka centralna banka sastaje 29. i 30. lipnja kada će najvjerojatnije podignuti kamatnu stopu na američki dolar. S obzirom na takvu neizvjesnost tečaj će vrlo jako reagirati na svaku izjavu ili gospodarski podatak iz SAD-a. Tako je bilo i u petak kada je čelnik FED iz St. Louisa William Poole, čiji glas će se također brojati kod donošenja odluke oko kamate, izjavio da inflacija prijeti američkoj ekonomiji. Sličnu izjavu dao je i predsjednik FED iz Minneapolisa Gary Stern kazavši kako američka centralna banka ima punu odgovornost za obuzdavanje inflacije. Analitičari su odmah protumačili njihove izjave kao jasan signal da će FED brže i više dizati kamatu na dolar, odnosno da bi zakašnjela reakcija FED naštetila američkom gospodarstvu. Tekuća inflacija iz koje su izuzeta volatilna kretanja cijena hrane i energenata iznosi na godišnjoj razini 3,0%, znatno više od prošlogodišnjih 1,1%. Na deviznom tržištu je u tečaj već ukalkulirano dizanje kamate na dolar za 25 baznih poena, no sve je više onih koji počinju razmatrati i onaj scenarij s dizanjem kamate za pola postotnog poena. Viša kamatna stopa u pravilu privlači inozemne investitore koji kroz višu kamatu ostvaruju i viši prinos. Zbog toga bi se usljed podizanja kamate za 50 baznih poena sadašnja razlika u kamatnim stopama između eura i dolara smanjila na pola postotna poena. Američka valuta bi po tom scenariju mogla dobiti na vrijednosti zbog povećane potražnje investitora za američkom financijskom imovinom. Na volatilnost dolara također je utjecao i podatak o broju amerikanaca koji su prvi puta podnjeli zahtjev za dodatak za nezaposlene. Njihov broj se je povećao za 12.000 i sada iznosi 352.000 što je bilo suprotno očekivanjima financijskog tržišta koje je predviđalo pad broja zahtjeva za 5.000 na 335.000. Početkom tjedna objavljena su dva izuzetno važna podatka za američko gospodarstvo. Prvi je promet u maloprodaji. Maloprodaja je vrlo važan segmet američke ekonomije budući da potrošnja stanovništva čini gotovo dvije trećine američkog bruto društvenog proizvoda. Promet je tijekom svibnja porastao za 1,2% nakon što je tijekom travnja zabilježio pad od 0,6%. Najveći porast prometa je zabilježen na benzinskim crpkama i to na mjesečnoj razini od 4%, a u odnosu na prošlu godinu za velikih 22%. Drugi podatak se odnosio na trgovinski deficit. Prema podacima Ministarstva trgovine SAD-a deficit za travanj iznosi 48,3 milijardi dolara. To je povećanje za 1.8 milijardi dolara u odnosu na ožujak. Najveći deficit SAD ima s Kinom od 11.9 milijardi dolara i sa Europskom Unijom 10.1 milijardu dolara. Zanimljiv je podatak o prosječnoj cijeni nafte koju su uvoznici iz SAD-a plaćali pri uvozu. Ona znosi 31,00 dolar za barel nafte. To je najviša prosječna uvozna cijena od daleke 1983. godine. Gledajući kroz prizmu tehničke analize analitičari predviđaju da će se američki dolar do kraja mjeseca kretati unutar raspona 1.1950-1.2350.