Euro se našao pod pritiskom deprecijacije nakon što su objavljeni podaci o  gospodarskom rastu u eurozoni. Naime, sve vodeće ekonomije eurozone redom su neugodno iznenadile


Protekli tjedan bio je izuzetno nezanimljiv, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Tečaj EUR/HRK kretao se unutar vrlo uskog raspona od 7,573 do 7,585. Trenutne kotacije kreću se oko gornje granice spomenutog raspona odnosno između 583 i 588. Domaći investitori bili su izrazito pasivni, a interes za kupnju eura pokazali su samo strani investitori. Kamatne stope na međubankarskom tržištu i dalje su izrazito niske uz i dalje odličnu likvidnost na domaćem tržištu. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija nije imala efekt na devizno tržište.

Na međunarodnoj sceni nakon nekoliko tjedana izrazitih turbulencija ušli smo u razdoblje blage letargije. Najvažniji svjetski valutni par tijekom tjedna trgovao se unutar raspona od svega 200 „pipsa“ (1,3320-1,3520), a na tjednoj razini promatrano vrijednost mu je gotovo nepromijenjena i kreće se oko 1,3340 odnosno tečaj USD/HRK kreće se i dalje oko 5,690. Tjedan je oskudijevao i fundamentalnim podacima, a fokus investitora bio je na izjavama visokih političkih i ekonomskih dužnosnika u pogledu posljednjih zbivanja na deviznom tržištu odnosno snažne deprecijacije jena. Euro se našao pod pritiskom deprecijacije nakon što su u četvrtak objavljeni podaci o  gospodarskom rastu u eurozoni. Naime, sve vodeće ekonomije eurozone redom su neugodno iznenadile. Čak je i njemačko gospodarstvo počelo osjećati ozbiljne probleme. Posljednji kvartal najveće europsko gospodarstvo zabilježilo je pad aktivnosti od 0,6% u odnosu na prethodni kvartal. Puno bolja situacija nije ni u ostalim zemljama članicama gdje je Italija zabilježila pad od 2,7%, Francuska od 0,3%, dok je na razini eurozone pad bio 0,6%. Spomenuti podaci samo potvrđuju činjenicu da oporavak europskog gospodarstva možemo očekivati, u najboljem slučaju, drugom polovicom godine.

Sastanci na razini G7 i G20 nisu iznijeli nikakve konkretne zaključke, ali ujedno su izostali i službeni komentari na posljednja zbivanja na deviznom tržištu i „rat“ deprecijacijom valuta, a što se može tumačiti kao prešutno odobravanje posljednjih zbivanja.

Japanski jen je svima „trn u oku“ jer je u posljednjih nekoliko mjeseci izgubio 20% na vrijednosti što japanske izvozne kompanije dovodi u nešto bolji položaj nego je to bilo ranije.

Vrijednost franka i dalje je stabilna u odnosu na euro i kunu, dok ostale vodeće valute također nisu zabilježile značajnije oscilacije vrijednosti.

Valja spomenuti tek švedsku krunu čija je vrijednost porasla uslijed odluke centralne banke da podigne referentnu kamatnu stopu na krunu.