Postoji li mogućnost davanja u najam stana u privatnoj kući na kraći rok, recimo mjesec dana, s mogućnošću ranijeg prekida najma te može li se sklopiti takav ugovor i sa strancima? Kakva je zakonska regulativa za plaćanje poreza od ostvarene dobiti? Konkretno, poslovni ljudi koji bi povremeno boravili u Hrvatskoj (par puta godišnje po najduže mjesec dana) traže najam stana ili kuće.
Na ostvareni primitak po osnovi najma stana plaća se porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. Porezni obveznik, koji nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, po tom osnovu plaća mjesečni predujam poreza na osnovi rješenja Porezne uprave. Porez se plaća po stopi od 12% od porezne osnovice koju čini iznos mjesečne najamnine umanjene za 30% na ime troškova, a kod čega se ne uzima u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Tako npr. ako mjesečna najamnina iznosi 1.000 kn, ovaj se porez plaća na svotu od 700 kn po stopi od 12% uz pripadajući prirez na porez. Porez se plaća do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Porezni je obveznik dužan Poreznoj upravi prijaviti početak ostvarivanja dohotka te podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika, u roku od 8 dana od početka ostvarivanja dohotka, uz iskazivanje predviđenog dohotka odnosno mjesečne najamnine. Iskazani podaci o visini najamnine su podloga Poreznoj upravi kod utvrđivanja mjesečnog predujma ovog poreza, što upućuje na to da se uz ovu prijavu treba priložiti i valjani ugovor o najmu stana te prijaviti i sve kasnije promjene vezane za podatke o visini najamnine.
U odnosu na pitanje mogućnosti sklapanja ugovora o najmu stana za kraći rok i ugovora sa strancima, odgovaramo da, prema Zakonu o najmu stanova, nije ograničeno vrijeme na koje se sklapa ugovor o najmu stana, a niti postoji zakonska smetnja da se takav ugovor sklopi i sa stranim državljaninom. Pitanje otkazivanja ovog ugovora prije isteka roka na koji je zaključen i dužine otkazanog roka stranke mogu same urediti, a ako to u ugovoru nije određeno tada vrijedi Zakonom propisani otkazni rok od tri mjeseca. No, kod naprijed navedenog, trebalo bi imati u vidu i sam pojam najma stana čija bit i sadržaj zapravo, po našem mišljenju, pretpostavlja davanje u najam stana drugoj osobi u svrhu trajnog stanovanja ili pak, dužeg uobičajenog boravišta. Na ovakvo mišljenje može upućivati i okolnost što je zakonski rok za otkazivanje ugovora, ako stranke ne ugovore drugačije, predviđen u trajanju od tri mjeseca.
Ovo iznosimo stoga što zaključivanje ugovora o najmu stana u kraćim i uzastopnim razdobljima s različitim osobama, kako navodite, može upućivati na zaključak da se zapravo ne radi o stvarnom najmu stana u navedene svrhe, već da se radi o iznajmljivanju stana, apartmana i sl. turistima i putnicima odnosno gostima u smislu propisa o ugostiteljstvu, a za što je potrebno ishoditi posebno odobrenje. To vrijedi posebno ako se radi o turističkom mjestu, pri čemu nije isključena mogućnost da nadležno inspekcijsko tijelo navedeno ocijeni prema okolnostima pojedinog slučaja.
