Kod određivanja iznosa naknade sud (osiguratelj) mora voditi računa o sljedećim kriterijima: jačina i trajanje povredom uzrokovanih fizičkih boli, duševnih boli i straha
Prije godinu dana imao sam prometnu nesreću. Kriv je bio drugi vozač. Doživio sam višestruke ozljede. Nakon završetka liječenja poslao sam odštetni zahtjev za naknadu zbog pretrpljenih ozljeda, a u zahtjevu sam naveo koliko tražim za bolove, strah, nagrđenje i invalidnost. Dobio sam odgovor u kojem stoji da je po njihovoj ocjeni „pravična novčana naknada za pretrpljene ozljede 50.000 kuna, a ne znam po stavkama kako su to ocijenili i jesu li uzeli u obzir sve moje zahtjeve....“J.L.
Naknada štete uređena je odredbama Zakona o obveznim odnosima. U čl. 1100. propisano je da će sud (u našem slučaju: osiguratelj), u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu.
Kod određivanja iznosa naknade sud (osiguratelj) mora voditi računa o kriterijima koji su propisani u st. 2. istoga članka, a to su: jačina i trajanje povredom uzrokovanih fizičkih boli, duševnih boli i straha. Ozljede osobe jeste slučaj povrede prava na zdravlje. Odlučujući o naknadi štete zbog ozljeda osiguratelj je morao odrediti naknadu za pretrpljeni strah, pretrpljene fizičke boli, pretrpljene psihičke boli zbog smanjenja životne sposobnosti (popularno nazvano: invalidnost), i to pojedinačno po stavkama, a tek nakon toga dati jedan ukupan iznos pravične novčane naknade za ukupnu neimovinsku štetu.
Da osiguratelj tako mora postupiti propisuje i čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji traži da osiguratelj oštećenome mora dati obrazloženu ponudu naknade štete. A obrazloženje je upravo po kriterijima koje navodi Zakon o obveznim odnosima.
