Nakon što su diplomatska vrata zatvorena, te su SAD preuzele glavnu rolu u razoružavanju Iraka svjetska financijska tržišta su reagirala promptno. Uslijedila je korekcija tečaja američkog dolara na koju su utjecali investitori koji su zatvarali kratke dolarske pozicije pred američki napad na Irak. U trenutnom tečaju 1,06 dolara za euro diskontirano je očekivanje da će američka akcija biti kratkotrajna. Sada je glavni barometar kretanja cijene dolara u odnosu na važnije svjetske valute brzina kojom napreduju američke i britanske snage u Iraku. Što brže napreduju dolar jača, odnosno što sporije napreduju dolar pada. Stoga u sadašnjim uvjetima ekonomski pokazatelji će biti još neko vrijeme u drugome planu. Posljednji podaci o zaposlenosti, maloprodaji te drugi ekonomski indikatori u SAD pokazuju kako je stanje američkog gospodarstva zabrinjavajuće. Američka centralna banka, FED na prošlotjednom sastanku ostavila je kamatne stope na dolar na dosadašnjoj razini od 1,25%. Iz FED-a su poručili kako se nadaju da će se sukob s Irakom brzo završiti čime bi nestao geopolitički rizik koji najviše koči investitore i potrošače pri donošenju ekonomskih odluka. Mnogi se pitaju da li će se ponoviti situacija koja je bila 1991. Za vrijeme "pustinjske oluje". Naime, tada je američki dolar pao u odnosu na njemačku marku sa 1,70 na 1,45, da bi nakon savezničke pobjede ojačao do 1,80 maraka za dolar. Analitičari smatraju da će se takav scenarij teško ponoviti. Nekoliko je razloga koji upućuju na takva razmišljanja. Dolar je tada mjeren paritetom kupovne snage bio podcijenjen u odnosu na njemačku marku za približno 20%, tako da je bez obzira na ondašnji sukob bilo za očekivati da će dolar u budućnosti jačati. Danas je situacija suprotna, euro je mjereno istom metodom podcijenjen u odnosu na dolar za nekih desetak posto. Ono što posebno zabrinjava analitičare je ogroman deficit u bilanci plaćanja SAD-a. U zadnjem kvartalu prošle godine deficit je povećan za 137 milijardi dolara, te za cijelu 2002. Godinu iznosi 503 milijarde dolara. Za ovu godinu procjenjuje se da će deficit premašiti 600 milijardi dolara. Trgovinski deficit također pritišće dolar i analitičari se s pravom pitaju kako će se američka valuta uspjeti othrvati tom pritisku. Procjenjuje se da će mjesečni prosječni rast trgovinskog deficita narasti sa sadašnjih 40 milijardi dolara mjesečno na 55 do kraja ove godine. Posljednji podaci o inflaciji u SAD pokazuju njen rast. Indeks maloprodajnih cijena je u veljači porastao za 0,6%, što je najveći porast u posljednje dvije godine i nešto više od tržišnih očekivanja. Najveći utjecaj na porast inflacije imale su cijene energenta koje su narasle za 5,9%. Druga valuta koja je bila pod velikim pritiskom je britanska funta. Britanski premijer Blair uspio je zaustaviti revolt parlamentaraca zbog sudjelovanja VB u ratu s Irakom. Upravo je taj politički rizik u posljednje vrijeme štetio funti. Istodobno posljednji ekonomski pokazatelji su dosta zabrinjavajući. Indeks maloprodajnih cijena, inflacija, narastao je na 3,0% što je puno više od ciljanih 2,5%. Na domaćem tržištu Hrvatska narodna banka ponovno je intervenirala, ovaj puta je prodavala eure komercijalnim bankama po fiksnom tečaju od 7,69 kuna za 1 euro. Promet na deviznoj aukciji je bio poprilično mali, 13 milijuna eura.